Nova faza Pekinga

Historijski zaokret Pekinga: Kina predstavila petogodišnji plan koji mijenja globalnu ekonomiju

Raport
Piše: Raport
xi

Kineski 15. petogodišnji plan (2026. – 2030.), predstavljen na Svekineskom narodnom kongresu u Pekingu, označava najznačajniju promjenu ekonomske strategije u posljednjih nekoliko decenija, prenosi BiznisInfo.ba. Fokus se sa agresivnog kvantitativnog rasta prebacuje na tehnološku samodostatnost i unutrašnju stabilnost.

Plan se temelji na pet ključnih stubova koji će oblikovati budućnost svjetskog tržišta:

Kvalitet ispred brzine rasta Peking napušta ciljeve BDP-a od 6% ili 8% i prihvata sporiji rast od 3-4%. Prema pisanju portala BiznisInfo.ba, cilj je stabilniji finansijski sistem i smanjenje zavisnosti od sektora nekretnina, koji je godinama funkcionisao kao ekonomski "balon".

Izgradnja tehnološke tvrđave Zbog tenzija sa SAD-om i EU, Kina ekstremno ulaže u vlastitu proizvodnju čipova, s ciljem da do 2030. godine sama proizvodi preko 70% potrebnih poluprovodnika. Država preuzima direktnu kontrolu nad istraživanjima u oblasti kvantnog računarstva, vještačke inteligencije i biotehnologije kako bi eliminisala zavisnost od zapadnih licenci.

Rješavanje demografske krize Prvi put se ozbiljno tretira pad broja stanovnika kroz razvoj "srebrne ekonomije" – masovnih ulaganja u infrastrukturu za njegu starijih osoba. Takođe, planira se postepeno podizanje starosne granice za odlazak u penziju kako bi se ublažio manjak radne snage.

Zelena tranzicija i ekološki standardi Kina kreće u dekarbonizaciju teške industrije poput čelika i cementa. Kako navodi BiznisInfo.ba, uvođenje strogih ekoloških standarda u fabrikama moglo bi povećati cijenu kineske robe na svjetskom tržištu, ali i osigurati lidersku poziciju u zelenoj energiji.

Okretanje unutrašnjoj potrošnji Peking želi da kineski potrošač postane glavni motor razvoja umjesto izvoza. Plan predviđa povećanje minimalnih plata te smanjenje troškova obrazovanja i stanovanja, kako bi građani imali više novca za potrošnju na usluge i luksuznu robu.

Ovaj zaokret znači da "Made in China" prestaje biti simbol za jeftinu robu i postaje sinonim za visoku tehnologiju. Zapadne kompanije će se suočiti s većim pritiskom za prenos tehnologije, dok će se investitorima otvoriti potpuno nova tržišta u sektorima zdravstva i digitalne transformacije.

Kina ekonomija Dodajte Raport.ba među omiljene izvore na Googlu