Jubilarni deseti History Fest koji je danas otvoren u Sarajevu okupio je oko stotinu naučnika iz Evrope i svijeta kako bi kroz rasprave o razvoju poslijeratnih društava u jugoistočnoj Evropi analizirali promjene koje su uslijedile nakon Drugog svjetskog rata i ratova 1990-ih godina, od procesa industrijalizacije i urbanizacije do uloge politike, ideologije, religijskih zajednica i međunarodne uprave u Bosni i Hercegovini, uključujući i djelovanje visokih predstavnika u periodu nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Predsjednik Udruženja za modernu historiju i profesor Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Husnija Kamberović izjavio je za Fenu da će kroz panele, predavanja i promocije knjiga učesnici pokušati analizirati kako su se društva razvijala u različitim oblastima, od ideologije i politike do ekonomije, kulture, sporta i položaja vjerskih zajednica.
Integrativni procesi
"Želimo sagledati kakvi su bili integrativni procesi koji su se afirmirali nakon 1945. godine i uporediti ih sa dezintegrativnim procesima koje danas prepoznajemo u postjugoslavenskim društvima nakon 1995. godine. Pitanje je šta jednu državu čini funkcionalnijom i kakve posljedice ostavljaju različiti društveni modeli razvoja - kazao je Kamberović.
Istaknuo je da će jedan od aktuelnijih sadržaja festivala biti predavanje mađarskog historičara s adresom u Berlinu o ulozi visokih predstavnika u Bosni i Hercegovini u periodu od provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma do mandata Paddyja Ashdowna.
Prema njegovim riječima, analiza djelovanja ranijih visokih predstavnika posebno je značajna u trenutku kada se u međunarodnim krugovima ponovo otvaraju razgovori o izboru novog visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu.
"Govorit će se o strategijama provođenja Dejtonskog sporazuma i ulozi OHR-a u stabilizaciji prilika neposredno nakon rata. To je tema koja je veoma aktuelna i danas, posebno u vrijeme kada Vijeće za implementaciju mira razgovara o budućnosti te institucije - naveo je Kamberović.
Govoreći o promjenama kroz koje su društva prošla u proteklih osam decenija, Kamberović je ukazao na velike razlike između razvoja nakon Drugog svjetskog rata i tranzicije nakon ratova 1990-ih.
Podsjetio je da su nakon 1945. godine društva na prostoru bivše Jugoslavije obilježili nacionalizacija, planska industrijalizacija i intenzivna urbanizacija, dok su nakon ratova devedesetih uslijedili procesi deindustrijalizacije i privatizacije.
Modernizacija društva
"Privatizacija je predstavljana kao mehanizam koji će doprinijeti modernizaciji društva, ali se pokazalo da u velikoj mjeri nije ostvarila očekivane rezultate. Istovremeno, urbanizacija je često bila nekontrolirana, što otvara prostor za poređenje planski građenih naselja iz socijalističkog perioda sa novim urbanim zonama nastalim nakon rata - rekao je Kamberović.
Naglasio je da cilj historičara nije donošenje političkih odluka, nego interpretacija prošlosti i otvaranje prostora za razumijevanje procesa iz kojih bi kreatori javnih politika mogli izvući određene pouke.
Profesor historije jugoistočne i srednje Evrope na Univerzitetu Humboldt u Berlinu Hannes Grandits ocijenio je u razgovoru za Fenu da je History Fest tokom protekle decenije prerastao u međunarodno prepoznatljivu naučnu manifestaciju.
"Iz godine u godinu raste međunarodni interes za History Fest i to je vrlo pozitivan razvoj. Ovogodišnja tema poslijeratnih društava važna je ne samo za Bosnu i Hercegovinu i prostor bivše Jugoslavije, nego i u širem evropskom kontekstu", kazao je Grandits.
Smatra da će rezultati rasprava pokazati koliko su se društva promijenila od završetka Drugog svjetskog rata do danas, ali je već sada vidljivo da su okolnosti u kojima se odvijaju savremeni društveni procesi znatno složenije.
Podsjetio je da je nakon Drugog svjetskog rata svijet bio obilježen jasnom podjelom između socijalističkog Istoka i kapitalističkog Zapada te snažno izraženim ideološkim vizijama razvoja društva.
"Danas društva možda jesu ideologizirana, ali više nisu tako jasno polarizirana kao nekada. Savremeni svijet je multipolaran i zbog toga su društveni procesi složeniji nego što su bili nakon Drugog svjetskog rata - zaključio je Grandits.
Tokom pet festivalskih dana bit će organizirani paneli, predavanja, promocije knjiga, izložbe i doktorska radionica, kao i razgovori s učesnicima važnih političkih i društvenih procesa s kraja 20. i početka 21. stoljeća.
Ovogodišnji gost festivala bit će bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.