Njemačka je jedan od najvažnijih saveznika Ukrajine u ratu protiv Rusije – i jedan od najvećih donatora vojne pomoći. Ali, prema izvještaju Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitunga (FAZ), to se sada mijenja: prema aktuelnom planiranju budžeta, zbog štednje, njemačka vlada neće Ukrajini odobravati bilo kakvu novu pomoć, prenosi DW.
Njemačka vlada je upravo, s velikim naporom, dogovorila novi budžet za 2025. godinu. Ali u njemu postoji rupa od preko 12 milijardi eura, koje bi onda trebalo uštedjeti iz tekućeg budžeta.
Kako piše FAZ, pozivajući se na dokumente i e-mailove, kao i na razgovore s više izvora iz savezne vlade, Kijevu može biti isporučena samo vojna pomoć koja je već odobrena. Međutim, po želji saveznog kancelara Olafa Scholza, novi zahtjevi više neće biti odobravani.
Ministar finansija Christian Lindner uputio je 5. augusta pismo ministru odbrane Borisu Pistoriusu i ministrici inostranih poslova Annaleni Baerbock u kojem se navodi da se „nove mjere” mogu poduzeti samo ako je 'finansiranje osigurano' u budžetskim planovima za ovu i naredne godine. Pritom treba osigurati da se poštuju gornje granice.
Potvrda iz Odbora za budžet u Bundestagu
Stopiranje nove pomoći već je na snazi, jer su za tekuću godinu već planirana sredstva u iznosu od oko osam milijardi eura. Maksimalni limit za sljedeću godinu je četiri milijarde eura i to je već prebukirano. To znači da se jedan raspoloživi sistem protivzračne odbrane IRIS-T ne može finansirati, piše FAZ.
Kako piše FAZ, potvrda o tome stigla je iz Odbora za budžet u Bundestagu. Andreas Schwarz (SPD), stručnjak za budžet i odbrambenu politiku, rekao je za list da se u ovom trenutku za Ukrajinu 'ne izdaju nove narudžbe' jer se one više ne finansiraju. Ograničenje pomoći Ukrajini potvrdio je i budžetski političar CDU-a Ingo Gädechens:
"Olaf Scholz i njegova vlada preko noći su zamrznuli finansijsku, a time i vojnu podršku Ukrajini."
Lindner se oslanja na prihod od ruskih kamata
Međutim, Lindner ne očekuje nagli prekid finansijsko-vojne pomoći Ukrajini. Prema pisanju FAZ-a, umjesto iz budžeta Njemačke, novac će ubuduće dolaziti iz profita od zamrznute ruske imovine.
Prema vladi SAD, od ruskog napada na Ukrajinu u zapadnim zemljama zamrznuto je oko 280 milijardi američkih dolara (oko 260 milijardi eura) sredstava ruske centralne banke, od čega veliki dio - prema podacima Komisije EU oko 210 milijardi eura - u Evropskoj uniji.
Na samitu G7 u junu u Italiji dogovoreno je da se kredit od 50 milijardi dolara za Ukrajinu finansira od kamata na ovaj zamrznuti ruski novac.
Iako ostaje nejasno kada odluka G7 može biti provedena – zbog velikih birokratskih i pravnih problema – EU je saopštila da je krajem jula Ukrajini već uplatila prvu tranšu od 1,5 milijardi eura od ruskih kamata.
Novinska agencija AFP citirala je izvore iz njemačkog ministarstva finansija koji su rekli da savezna vlada radi „unutar G7 i EU na otvaranju kratkoročnog instrumenta finansiranja Ukrajine u vrijednosti od 50 milijardi dolara korištenjem zamrznute ruske imovine". „Bilateralna njemačka pomoć ostaje na najvišem nivou, ali se oslanja na efikasnost ovog instrumenta".
Zanimljivo je da mnogi ovu odluku Njemačke povezuju i sa nedavno objavljenim podacima da iza uništenja Sjevernog toka ustvari stoji Ukrajina, te da je predsjednik Volodimir Zelenskij izdao naredbu za njegovo miniranje. Pitanje je da li je sad ovo osveta Njemačke?
