Svečanim presijecanjem vrpce danas je otvorena nova zgrada Doma zdravlja Kiseljak. Vrpcu su presjekli predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović, predsjednica FBiH Lidija Bradara, ministrica zdravstva RH dr. sc. Irena Hrstić i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, zajedno s domaćinima svečanosti - načelnikom Općine Kiseljak Mladenom Mišurićem Ramljakom i direktorom Doma zdravlja dr. Ninom Babanom.
Nova zgrada Doma zdravlja Kiseljak višemilionski je projekat koji je rastao iz zajedništva, ustrajnosti i partnerstva općinskih, županijskih i federalnih nivoa, uz iznimnu pomoć Republike Hrvatske.
„Ovaj objekat nadilazi uobičajene standarde primarne zdravstvene zaštite - po funkcionalnosti i opremi u mnogočemu je na razini manje bolnice. Ono što me posebno raduje jest potpuna digitalizacija: bez papirnih kartona, s umreženim dijagnostičkim uređajima i dostupnošću nalaza lljekarima u realnom vremenu. Takav sistem ne ubrzava samo proceduru, nego podiže sigurnost i kvalitetu liječenja. Zahvaljujem svima koji su šest godina stvarali mrežu ljudi i institucija oko ovog projekta - od ideje i projektiranja do nadzora i opremanja“, istakao je Čović.
Slično je potvrdila i doc. dr. sc. Irena Hrstić, ministrica zdravstva RH.
„Institucije Republike Hrvatske - s Vladom i predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem - pružale su i pružat će snažnu podršku zdravstvenim projektima važnim za Hrvate u Bosni i Hercegovini. Ponosni smo što je upravo kontinuirana, višegodišnja saradnja omogućila završetak ove savremene ustanove. Nastavljamo raditi na novim programima podrške, od stručnog usavršavanja do opremanja, kako bismo zajedno podizali standarde skrbi“, naglasila je.
Lidija Bradara, predsjednica Federacije BiH, govorila je o značaju novootvorene ustanove.
Zgrada je građena šest godina, uz najveći finansijski doprinos Vlade Republike Hrvatske kroz više ministarstava te podršku svih nivoa vlasti u BiH.
Otvorenje nove zgrade donosi konkretnu dobit pacijentima. Više usluga na jednom mjestu, kraće liste čekanja, bolju koordinaciju s bolnicama i kliničkim centrima te jači naglasak na prevenciji i skrbi u zajednici. U idućoj fazi planirana je dodatna oprema pojedinih službi i ulaganja u kadrove, uz nastavak podrške partnera iz BiH i Republike Hrvatske.