Predstavnički dom PSBiH na hitnoj sjednici 30. oktobra, razmatrat će u prvom čitanju Prijedlog zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza BiH za 2025. godinu, čiji je predlagač Predsjedništvo BiH. Budžet je predložen u iznosu od oko 1,5 milijardi KM.

Kako saznaje Raport, za razliku od tri neuspješna pokušaja da se budžet usvoji,  u tom domu uveliko se vode razgovori, pregovori i traženje kompromisa kako bi zakon uskoro bio usvojen.

Riječ je o prijedlogu budžeta  koji je već tri puta bio pred poslanicima ovog doma u prijedlogu da se razmatra po hitnoj proceduri, a na posljednjoj sjednici Doma, održanoj 15. oktobra  odlučeno je da se zakon o državnom budžetu razmatra u redovnoj zakonodavnoj proceduri.

Traže se kompromisna rješenja

S ovakvom odlukom omogućeno je da se na budžet ulažu i amandmani, a u narednih sedam dana će o budžetu , prije zasjedanja Doma, svoje mišljenje dati i nadležne komisije.

S jedne strane, prema tvrdnjama Raportovih  izvora, 'popravke' budžeta i za potrebnu većinu prihvatljiva rješenja traže stranke 'Trojke' i opozicije iz RS, a s druge strane SNSD i HDZBiH također kreiraju svoje prijedloge koje će ispostaviti na sjednici Doma.

Poznato je da se SNSD najviše protivi uključenju sedam institucija kulture od značaja za BiH u državni budžet, zatim predloženoj pomoći BHRT-u, te povećanju iznosa za Oružane snage, a u tom protivljenju SNSD-u su se pridružile i stranke iz opozicije iz RS-a, koje su takav prijedlog Predsjedništva BiH ranije ocijenile neprihvatljivim.

Međutim, kako saznaje Raport, uveliko se pregovara da se postigne kompromis na način da se u budžet uvrste milionska izdvajanja kao pomoć za neke od lokalnih zajednica u entitetu RS , a da se opozicija iz RS, zauzvrat ne protivi prijedlogu o finansiranju sedam institucija kulture od značaja za BiH.

Milionska izdvajanja za gradove u RS navodno bi bila osigurana iz povećanja koje je trenutnim prijedlogom predviđeno za OSBiH i koja bi bila preusmjerena na entitet RS.

Za sada je ta opcija još uvijek samo 'na stolu', a brzo će se vidjeti da li će ona biti prihvatljiva i provodiva. Ukoliko bi  'Trojka' i opozicija postigle dogovor koji uključuje finansiranje institucija kulture, tada usvajanje budžeta ne bi mogli spriječiti ni SNSD, ni HDZBiH, jer bi takav dogovor vjerovatno podržala i SDA.

Podsjećamo,  na prethodne dvije  sjednice Doma na kojima se raspravljalo o budžetu nisu bili  ni ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić (SNSD), niti njegov zamjenik Muhamed  Hasanović (SDP) koje je Predsjedništvo BiH ovlastilo da obrazlažu budžet pred parlamentarcima.

U međuvremenu Dragan Čović i Milirad Dodik, predsjednici HDZBiH i SNSD, nedavno su na sastanku u Banjoj Luci razgovarali  o budžetu i iz njihovih izjava moglo se naslutiti da pripremaju zajednički novi prijedlog budžeta kakav zagovaraju te dvije stranke, ali detalje nisu otkrili. 

Posljedice privremenog finansiranja

S druge srane Predsjedništvo BiH, odnosno članovi Željko Komšić i Denis Bećirović koji su budžet predložili preglasavanjem članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović odbacili su ranije bilo kakvu odgovornost za neusvajanje budžeta.

 Bećirović i Komšić su ponovili da se Prijedlog budžeta koji je Predsjedništvo BiH uputilo Parlamentarnoj skupštini BiH ne može  posmatrati odvojeno od usvojenih Zaključaka Predsjedništva BiH od 19. augusta 2025. koji su obavezali Ministarstvo finansija i trezora BiH da u Parlamentarnoj skupštini BiH, u ime predlagača, pruži adekvatnu podršku pri njegovom donošenju i usvajanju .

Trakavica s budžetom koji je prvenstveno ministar finansija BiH Srđan Amidžić krojio po željama SNSD-a, traje od aprila, pa institucije funkcioniraju na osnovu odluka o privremenom finansiranju.

U međuvremenu, pojedini sindikati državnih institucija i agencija podnijeli su Tužilaštvu BiH krivične prijave protiv ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića, predsjedavajuće Vijeća ministara Borjane Krišto i sva tri člana Predsjedništva BiH zbog postojanja osnova sumnje u činjenje krivičnog djela nesavjestan rad u službi, te navodeći da su između ostalog  načinili višemilionsku štetu za oko 22.500 zaposlenih u institucijama, jer su neusvajanjem budžeta onemogućili povećanje plata upravo tom broju zaposlenih koji imaju najniža primanja u institucijama BiH.