Zbog blagog vremena proteklih dana, u skladištima ponovno ima više plina. Popunjenost je početkom sedmica bila 71.3 posto. Cilj njemačke savezne vlade bio je da do početka februara dostigne razinu popunjenosti od 40 posto, a sad je skoro dvostruko veća, piše Deutsche Welle.
Klaus Müller, šef Savezne mrežne agencije, za ovu zimu je također dao znak za prestanak opasnosti. Ali on već razmišlja unaprijed. "Sve što sada držimo u skladištima plina pomoći će nam da se pripremimo za sljedeću zimu ili onu poslije nje", rekao je za Deutschlandfunk tokom vikenda.
Sada morate planirati i pripremiti se za to – sa sistemima grijanja kod kuće, s procesima zamjene ili procesima transformacije u industriji: "To se može postići, ali morate uložiti puno truda."
Opuštanje na frontu cijena
Ekonomisti iz istraživačkog tima Deutsche Bank Research vide stvari malo opuštenije. Očekuju da će spremnici za skladištenje plina ponovno biti puni u julu. Naime, ako industrija nastavi trošiti tako malo plina, razina punjenja bi trebala pasti na 60 posto krajem zime ove godine i na 70 posto krajem zime 2023./2024. Marion Mühlberger i Eric Heymann iz Deutsche Bank Researcha računaju da će, ako se potražnja za plinom vrati na razinu iz prošlih godina, skladišta plina i dalje biti popunjena 30 posto.
Cijena plina je znatno pala posljednjih sedmica, na oko 50 eura po megavat-satu. Na svom vrhuncu krajem augsta veleprodajna cijena na nizozemskoj burzi TTF iznosila je 346 eura.
Naravno, Njemačka ne može preživjeti zimu opskrbljujući se samo iz vlastitih zaliha plina. To je zato što se prirodni plin proizvodi samo u vrlo malim količinama. Uvoz je i dalje nužan. Saveznoj Republici Njemačkoj je potreban stalni uvoz, uglavnom iz Norveške, Nizozemske i Belgije, nakon zaustavljanja isporuka iz Rusije.
Uz to, potekao je i prvi ukapljeni plin nakon što je prvi od šest planiranih LNG-terminala za ukapljeni zemni plin počeo s radom.
Ovisi i o vremenskim uvjetima
No s obzirom na to da rizici ostaju, Evropljanima još nije dozvoljeno da se potpuno opuste. Naime, ako se Kina nastavi ekonomski oporavljati, bit će joj potrebno više ukapljenog zemnog plina u idućim mjesecima. Tada bi Njemačka mogla izgubiti. S jedne strane, ukapljeni plin će vjerojatno postati skuplji zbog velike potražnje, a s druge bi ga moglo biti i manje.
Naravno, ovisi o temperaturama i kakva će biti opskrbljenost plinom u idućoj zimi. Uz to, Rusija i dalje isporučuje skoro 13 posto (stanje od novembra 2022.) prirodnog plina koji se trenutno troši u Evropskoj uniji kroz plinovode preko Ukrajine i Turske (Turski tok).
Ako bi Rusija zaustavila ovu isporuku, ovaj dio bi se također morao nabavljati negdje drugdje. Prema studiji Deutsche Banka, tehnički poremećaji na plinovodima u Norveškoj i Alžiru predstavljaju još jedan rizik za opskrbu plinom.
Međutim, cilj EU je da što brže poveća udio obnovljivih izvora energije. Ali ne mogu sve industrije u potpunosti bez prirodnog plina – kao što je hemijska industrija, koja koristi prirodni plin ne samo kao energiju već i kao sirovinu.
