Stranke opozicije iz Republike Srpske u Parlamentu Bosne i Hercegovine još nisu odlučile da li će podržati Zakon o VSTV-u i izmjene Zakona o Sudu BiH, ako 'Trojka' odluči da tekstove ovih zakona u njihovom prijedlogu, razmatra Predstavnički dom PSBiH, bilo na hitnoj ili redovnoj sjednici zakazanoj za petak.
Mogućnost da 'Trojka' uputi direktno Predstavničkom domu PSBiH svoje prijedloge, jučer je za Raport iznio Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg tog Doma, a nakon što je SNSD ponovo blokirao usvajanje tih zakona u Vijeću ministara BiH.
Podijeljena mišljenja
No, u opozicionom klubu koji čine SDS, PDP i Lista za pravdu i red, i čiji glasovi mogu biti presudni mišljenja su podijeljena i eventualna podrška tim zakonima je još 'na vagi'.
Prema informacijama do kojih je došao Raport, SDS najodlučnije odbija mogućnost da opozicija bude iskorištena kao rezervna poluga za usvajanje evropskih zakona koje u institucijama blokiraju upravo SNSD i HDZ BiH, a koji u javnosti međusobno pokušavaju glumiti različite pozicije.
Činjenicu da SNSD uporno ruši dnevni red sjednica Vijeća ministara BiH čim se evropski zakoni nađu na njemu, a HDZBiH ih 'kritikuje' samo prividno, a istovremeno ih brani tako što i dalje ostaje uz SNSD za SDS su 'igre bez granica' u kojima, kako saznajemo neće da učestvuju.
Zato u SDS-u smatraju da opozicija nema razloga da se uvlači u ovaj krug političkih manevrisanja, jer HDZ BiH, uprkos povremenim kritikama, nikada nije pokazao stvarnu spremnost da odustane od partnerstva sa SNSD-om niti interes da sa opozicijom pravi bilo kakvu veću političku kombinaciju.
Sličnog je stava i Lista za pravdu i red, koja također smatra da bi podrška opozicije bila iskorištena za spašavanje navodnog evropskog imidža vladajuće koalicije bez ikakve stvarne promjene odnosa snaga.
U PDP-u, prema Raportovim izvorima ne isključuju mogućnost podrške zakonima, mada smatraju da bi takva odluka imala smisla samo ako bi opozicija dobila jasnu, mjerljivu političku korist .
Prije svega kroz imenovanje glavnog pregovarača BiH s EU u Predstavničkom domu iz redova PDP-a, čime bi po njihovom stavu, opozicija imala stvarnu institucionalnu ulogu.
Dodatni teret je i to što bi SNSD, u slučaju da opozicija podrži zakone, odmah iskoristio taj potez za huškanje javnosti protiv opozicionih stranaka iz Republike Srpske, predstavljajući ih kao nekoga ko radi protiv interesa birača, iako je potpuno jasno da bi SNSD iste te zakone bez problema podržao onog trenutka kada bi to odgovaralo njihovom političkom interesu.
Poznato je da bi SNSD oba zakona glasao istog trenutka kada bi EU njihovog presuđenog stranačkog predsjednika Milorada Dodika prihvatila za sagovornika što on očigledno uz aminovanje HDZBiH pokušava izdejstvovati ucjenama .
HDZ BiH bi odahnuo ako opozicija iz RS odbije podršku
Ili u slučaju kada bi HDZBiH poslao SNSD-u i najmanji signal da se partnerstvo dovodi u pitanje, što se, naravno, neće desiti, jer HDZBiH sve vrijeme održava matricu po kojoj oni 'kao žele u Evropu' a SNSD koji je po HDZ-u nezamjenjiv faktor im, 'stoji na tom putu', iako je realnost to da imaju alternativu u opoziciji iz RS.
Ako bi opozicija odlučila da ne da podršku evropskim zakonima, HDZBiH bi bio taj koji bi prvi odahnuo, jer bi nestala i posljednja mogućnost da se stvori politički pritisak na njih da preispitaju savez sa SNSD-om.
U tom slučaju, Borjana Krišto bi na sljedećoj sjednici Vijeća ministara ponovo pokušala progurati iste zakone, iako dobro zna da će SNSD ponovo srušiti dnevni red, što ona, iz nekog razloga, uporno ignoriše, vjerovatno smatrajući da je dovoljno da se zakoni pojavljuju na dnevnom redu kako bi HDZBiH sačuvao etiketu 'promicatelja evropskog puta', koju su sami sebi dodijelili.
Sve to stvara realan politički kontekst u kojem je i razumljivo da opozicione stranke različito gledaju na ovo pitanje. Oni koji smatraju da ne treba dati podršku vjeruju da ne smiju ulaziti u političke igre u kojima će, na kraju, SNSD i HDZBiH ponovo profitirati, dok oni koji zagovaraju podršku smatraju da bi time natjerali SNSD i HDZBiH da se potpuno razotkriju.
Nova Dodikova taktika
Ili da SNSD otvoreno blokira evropski put u Domu naroda PSBiH ili da moraju glasati za zakone koje sada ne podržavaju.
Primjer s početka godine, kada je opozicija pomogla usvajanje Zakona o graničnoj kontroli i Zakona o zaštiti ličnih podataka u Predstavničkom domu, a SNSD ih, nakon toga, u Domu naroda PSBiH bez problema podržao, pokazuje da se mnoge stvari u državnoj politici mijenjaju onog trenutka kada SNSD procijeni da im promjena odgovara. To iskustvo je i danas važan orijentir opoziciji u odlučivanju šta učiniti u ovom novom slučaju.
Zbog svega navedenog, teško je unaprijed predvidjeti ishod u Domu naroda ako bi Predstavnički dom i usvojio Zakon o VSTV-u i izmjene Zakona o Sudu BiH.
Ali je sigurno da bi podrška opozicije zakone dovela do tačke u kojoj SNSD mora odlučiti da li će rušiti kvorum i tako otvoreno priznati blokadu evropskog puta ili će ih morati izglasati i time poništiti sopstvenu političku retoriku koju je u odnosu na EU, danas naročito zaoštrio Milorad Dodik, što je vejrovatno njegov manevar da uplaši opoziciju da ne podrži zakone, a tako sebi ponovo osigura poziciju odlučujućeg faktora.