Na prvi pogled na Zelenoj sedmici u Berlinu, koja je počela ovog petka, sve izgleda kao i obično: ovdje se može hranu „mirisati, vidjeti, osjetiti, probati, uživati". Tako sajam opisuje predsjednik Njemačkog seljačkog saveza Joachim Rukwied.
1.400 izlagača iz 60 zemalja predstavljaju se, nakon dvogodišnje pauze zbog pandemije, ponovo na sajmu agrarne i prehrambene industrije. Među njima je oko 975 izlagača iz Njemačke i 425 iz inozemstva. Tokom deset dana trajanja sajma stotine hiljada posjetitelja će podno berlinskog Funkturma moći probati bogatu kuharsku ponudu te uživo vidjeti krave, ovce, konje, piše DW.
Poduzeća u teškoj situaciji
Iza blještave fasade sajma u Njemačkoj kriju se, međutim, velike poteškoće prehrambene industrije i pitanje koje lebdi u zraku: Hoće li hrana biti još skuplja?
„Radi se o pitanju, koje je nametnuo strašni rat, ruska agresija na Ukrajinu: kako možemo osigurati našu prehranu", kaže predsjednik Seljačkog saveza.
„Izazov nije još nikad bio tako velik nakon Drugog svjetskog rata", dodaje Christian von Boetticher, predsjednik Saveznog udruženja njemačke prehrambene industrije.
Proizvođačima, a onda na kraju i kupcima, život zagorčava prije svega rast cijena energije, sirovina i gnojiva. Već 2021. su cijene žitarica i drugih sirovina bile visoke zbog slabe žetve u Sjevernoj Americi i Evropi, podsjeća Boetticher. „Uz to je došlo do poremećaja u lancima opskrbe izazvanog korona-pandemijom i ratom u Ukrajini."
Napeto stanje
Cijene energenata su prosječno porasle za više od 150 posto, cijene sirovina za više od 40 posto.
„Prije svega cijene energije prisiljavaju poduzeća da padnu na koljena", kaže Boetticher. A cijene nije moguće „jedan za jedan prebaciti na potrošače". To dovodi do toga da sad proizvođač ne šeta okolo sretan i punih džepova nego je stanje u poduzećima „krajnje napeto", naglašava on.
Die #Landwirtschaft muss trotz Klimawandel, Krieg & Konflikten die Menschheit ernähren. Wie kann die Ernährungssicherheit global & national gewährleistet werden? Darüber wird in einer Podiumsdiskussion auf der #GrünenWoche gesprochen. 👉Zur Anmeldung: https://t.co/RgwmAR6WFP pic.twitter.com/1w5GeJdWdI
— Deutscher Bauernverband e.V. (@Bauern_Verband) January 14, 2023
Rast cijena ima za seljake i pozitivni učinak. Njihovi troškovi su, istina, također povećani, ne samo za energente, nego i za gnojivo, strojeve i zamjenske dijelove. Ali, finansijska situacija je bolja nego prije nekoliko godina kad je zarada na mlijeku i mesu djelomice bila znatno ispod troškova proizvodnje.
"Trebamo znatno više cijene da bismo uopće mogli dalje proizvoditi", kaže predsjednik Seljačkog saveza Rukwied.
Organska hrana se slabo prodaje
Za 2023. on ne očekuje pad cijena.
„Kod žitarica do daljnjega imamo ograničenu ponudu tako da možemo računati sa stabilnim cijenama, koje su nam i potrebne. Zato tu ne vidim da bi moglo doći do smanjenja napetosti nego očekujem da će cijene za krajnje korisnike u najmanju ruku ostati na sadašnjem nivou."
Ali, proteklih mjeseci su kupci znatno promijenili svoje navike kod kupovine, ciljano „uzimaju najjeftinije proizvode", kaže Rukwied.
Nakon više godina jakog rasta prodaje bio-proizvoda sad ti proizvodi imaju rast samo još u diskont-trgovinama, dok u drugim trgovinama njihova prodaja opada. To je u suprotnosti s nastojanjima Savezne vlade da do 2030. udio organske hrane poveća na 30 posto. Daljnji razvitak poljoprivrede kakav želi i politika može funkcionirati samo ako se vrjedniji domaći proizvodi i kupuju, naglašava Rukwied.
Bolji uvjeti za životinje su skupi
Seljački savez vidi poteškoće i kod preuređenja staja i drugih investicija kako bi se životinjama osigurali bolji uvjeti života. To uznemirava branšu, kaže Rukwied. Savezna vlada namjerava u iduće četiri godine staviti na raspolaganje milijardu eura kako bi poduprla uzgajivače stoke.
„Neovisni naučnici su izračunali da bi potrebno bilo oko četiri milijarde svake godine da bi se provele željene promjene", kaže Rukwied.
Smanjenje poreza na voće i povrće?
I kod voća i povrća bilježi se pad prodaje. Njemački Savezni statistički zavod navodi da je prošle godine u Njemačkoj prodano oko sedam posto manje voća i pet posto manje povrća. A Savezna vlada izričito želi poticati prehranu zasnovanu na voću i povrću.
Trenutno se raspravlja o tomu, bi li smanjenje PDV-a na voće i povrće, kao i na orašaste proizvode, promijenilo ponašanje kupaca. Šefica Saveza potrošačkih udruženja VZBV Ramona Pop u to je uvjerena. Na početku Zelene sedmice ona je zahtijevala od Savezne vlade da učini odlučujuće korake u tom smjeru. U njih ne bi pripadalo samo porezno poticanje održive prehrane. Nego na primjer i stroža regulacija reklame hrane koja je namijenjena djeci.
