Godinama se Javna ustanova Apoteke Sarajevo dovodi u vezu s nepotizmom, korupcijom i različitim privatnim interesima. Svaki biznis s lijekovima poznat je po svojoj unosnosti, a kontrola nad javnim apotekama znači kontrolu nad desetinama miliona maraka.
Upravo zato svaka vlast u Kantonu Sarajevo godinama je tražila svoj interes u JU Apoteke Sarajevo, dok se suštinska pitanja, šta građani stvarno imaju od ove javne ustanove nikada nisu sistematski analizirala.
Prometa ima, ali dobit pada
Posljednja, prošlosedmična sjednica Skupštine Kantona Sarajevo još je jednom ogolila ove probleme. Izvještaj JU Apoteke Sarajevo za 2024. godinu nije usvojen, iako je direktorica Zenaida Hasić pokušala uvjeriti zastupnike da je 'digla ustanovu iz pepela'.
Rasprava je pokazala da sumnje u upravljanje, finansijske odluke i distribuciju lijekova nisu nestale, a pitanje je hoće li se iko konačno pozabaviti navodima o korupciji i sukobu interesa u ovoj javnoj ustanovi.
Iako aktuelnoj direktorici Hasić uskoro istječe mandat, činjenica je da je njen izvještaj za 2024. godinu 'pao', a Skupština nije razmatrala ni onaj iz 2023. godine, što za vladajuću većinu nije problem jer su to okarakterisali kao 'uobičajeno' i tvrdili da se može glasati za izvještaj neke javne ustanove iako se jedna godina 'preskoči'.
Zanimljivo je da se u izvještaju za 2024. godinu upozorava na 'buduće' probleme i ističe se da je 'vrlo neizvjesno da će dosadašnji povoljni rabatni uslovi biti održivi u budućnosti'.
Kada direktorica Hasić govori da su 'vrlo neizvjesni dosadašnji povoljni rabatni uslovi', već sada se može pretpostaviti da ona zapravo nagovještava da bi i u 2025. godini dobit mogla biti manja ako se rabati smanje ili troškovi porastu.
To je svakako način da već unaprijed pripremi tlo za moguće negativne finansijske rezultate i istovremeno opravdaju neke odluke menadžmenta što ćemo saznati tek kada taj izvještaj za prošlu godinu psotane javan.
No, sada je pitanje hoće li se ozbiljne optužbe izrečene na sjednici Skupštine prošle sedmice dalje istraživati ili će ostati zabilježene samo kao dio diskusije o spornom izvještaju.
Prvo treba istaknuti ono što je ponavljano i na sjednici, uglavnom od opozicionih zastupnika, a to je da je evidentno kako direktorica JU Apoteke Sarajevo Zenaida Hasić uporno kuka da joj je teško obezbijediti plate, jer su 'samofinansirajući', odnosno nisu na budžetu, a istovremeno su 2024. ostvarili promet od oko 82 miliona KM.
Međutim, rashodi su iznosili 82,3 miliona KM, dok je neto dobit tek 202.302 KM i u odnosu na 2023. godinu smanjena je za 214.734 KM.
Rashodi su raspoređeni tako da najveći dio odlazi na plate zaposlenih, kojih je bilo 412 u 2024. godini. Na plate se godišnje izdvaja 20 miliona KM, a u odnosu na 2023. godine plate su porasle ukupno za 2.453.318 KM.
'Povećanje je uvjetovano povećanjem neto satnice za zaposlenike', navodi se u izvještaju.
Izvještaj jasno pokazuje da problem JU Apoteka Sarajevo nije nedostatak prihoda, nego rast rashoda koji gotovo da anulira dobit.
Brojne optužbe za nezakonitosti
Ali, vratimo se optužbama koje je prije svega iznio zastupnik SDA Haris Zahiragić na račun direktorice Hasić i njenog rukovođenja.
Za razliku od uobičajenih skupštinskih rasprava, Zahiragić je zatražio od nadležnih službi da se dio stenograma u kojem govori o JU Apoteke Sarajevo dostavi Uredu za borbu protiv korupcije kako bi se svi navodi detaljno ispitali.
S obzirom na to da bi skupštinske službe mroale ispoštovati zastupnički zahtjev, pred Uredom je zadatak da ispita da li je dio rezultata JU Apoteke Sarajevo koji direktorica Hasić pripisuje vlastitom menadžerskom uspjehu posljedica tržišne utakmice, ili je, kako tvrdi Zahiragić, to rezultat uvođenja marže na lijekove koje finansiraju Kanton Sarajevo i Zavod zdravstvenog osiguranja , čime je prema njegovim tvrdnjama, ostvaren značajan dio prihoda , odnosno oko deset posto rezultata.
Također, Ured će imati priliku provjeriti da li se financije kako tvrdi zastupnik SDA 'dovode na nulu' internim kombinacijama, posebno u oblasti magistralnih lijekova, jer su iznijete optužbe da se kod evidencije tih lijekova namjerno ubacuju plus i minus stavke kako bi se pravdala finansijska neslaganja i prikrivali stvarni problemi u poslovanju.
Najozbiljnije optužbe odnosile su se na nabavku lijekova i dobavljače.
Zahiragić tvrdi da JU Apoteke Sarajevo najveći dio lijekova nabavljaju od firme Hercegovinalijek, u iznosu od oko 25 miliona KM godišnje, te da veliki dio ukupnog prometa Apoteka Sarajevo ide upravo toj firmi.
U tom kontekstu iznio je sumnju na sukob interesa, dovodeći u vezu prezime direktorice Hasić s vlasnikom Hercegovina lijeka koji ima isto prezime, a naveo je i da je direktoricin suprug angažovan u Hercegovina lijeku što su ozbiljne optužbe o sumnjama na sukob interesa.
Direktorica Hasić je na ove navode odgovorila samo u dijelu koji se tiče srodstva, kazavši da je njen suprug porijekom iz Tuzle, a vlasnici Hercegovina lijeka iz Hercegovine i da između njih ne postoji porodična veza.
Nije, međutim, odgovorila na ključni dio optužbe, koliki dio ukupne nabavke Apoteka Sarajevo otpada na tog dobavljača, zašto je baš ta firma dominantna, niti je demantirala tvrdnje o koncentraciji prometa.
Zahiragić je dodatno tvrdio da Apoteke Sarajevo kriju dugove, navodeći da se značajan dio odnosi upravo na tog dobavljača, te da se stvara slika stabilnog poslovanja koja ne odgovara stvarnom stanju.
S obzirom na to da u izvještaju nema podataka koliko JU Apoteke Sarajevo tačno novca godišnje dobijaju od Zavoda zdravstvenog osiguranja KS, za sada je nejasno je li tačno kako su iznesene tvrdnje na sjednici da dobijaju pet miliona godišnje samo za naknade za dežurstva, što automatski dovodi u pitanje tvrdnju da je ustanova samofinansirajuća.
Zanimljivo je i da direktorica Hasić, ali i drugi čelnici javnih ustanova često ističu da nisu na budžetu, a zanemaruju činjenicu da im javni status omogućava licence, kapacitete i sve uvjete da egzistiraju, kao i niz pogodnosti koje im je država obezbijedila.
Da nije tako, JU Apoteke Sarajevo ne bi imale više od 40 poslovnica i više od 400 zaposlenih.
U izvještaju se također ne spominje da je ustanova dobila 25 miliona KM od KS za citostatike u jednoj godini, što je podatak iznesen na Skupštini, a direktorica Hasić ga nije demantirala.
Kristić nema ugovor,ali proizvodi su ipak na policama JU Apoteke Sarajevo
Jedna informacija s te sjednice posebno je odjeknula u javnosti, a prenio ju je veliki broj medija, dok je nastavak te priče gotovo svima promakao. Zahiragić je naime rekao da su Apoteke Sarajevo naručile veće količine vagitorija od firme POINT Wellness & SPA, čija je, kako je on rekao, vlasnica skupštinska zastupnica i dopredsjedavajuća Skupštine Danijela Kristić.
Kristić nije prisustvovala sjednici, ali se oglasila demantijem, navodeći da nikada nije imala niti jednu KM prometa s JU Apoteke Sarajevo niti s bilo kojom drugom javnom kompanijom.
Međutim, direktorica Hasić je pri kraju skupštinskog zasjedanja u četvrtak navečer, potvrdila je da se proizvod Papilo point nabavljao za potrebe JU Apoteka Sarajevo.
"Oni jesu nabavljali preparat Point Spa, ali od veledrogerije, jer ide kampanja za HPV vakcinu, a taj preparat se koristi za prevenciju HPV-a. Mi ne utvrđujemo ko je vlasnik firme, ali izvršit ćemo dodatne provjere, možemo vas pismeno izvijestiti, ali mi nismo kupovali ni od kakve privatne firme", kazala je Hasić, a za sada nije poznato je li poslala odgovor zastupnicima kako je i obećala.
Znači, formalno je tačno da firma u kojoj je Kristić suvlasnica nema direktan ugovor s Apotekama Sarajevo, ali jednako je tačno da se brend firme u kojoj je Kristić suvlasnica može naći u Apotekama Sarajevo, jer se proizvodi kupuju preko veledrogerija.
Iako JU Apoteke Sarajevo nemaju direktan ugovor s firmom u kojoj je Kristić suvlasnica, ona ipak ima indirektan profitni interes jer proizvodi njene firme idu u javnu ustanovu, a ona kao zastupnica u Skupštini ima uticaj na izvještaje i odluke Apoteka Sarajevo, što stvara percepciju sukoba interesa.
Formalna procedura prodaje preko veledrogerija ne pobija činjenicu da proizvodi firme u kojoj je Kristić suvlasnica završavaju na policama javne ustanove, što može utjecati na izbor dobavljača i plasman proizvoda.