Kina ide prema potpunom kolapsu: političkom, privrednom i demografskom?
Konvencionalna mudrost kaže da nema šanse. Uostalom, ova država može se pohvaliti golemom vojskom i željeznom kontrolom nad svojim stanovništvom te posjeduje nevjerojatnih 870 milijardi dolara duga u Sjedinjenim Amerićkim Državama.
Recept za propast
Štaviše, američki su potrošači ovisni o kineskoj robi. Apple tamo proizvodi svoje pametne telefone. Pogledajte odjeću u svom ormaru. Gdje se prave ovih dana?
Iako to nije recept za propast, neki ljudi tvrde da će Kina uskoro visjeti o koncu, prenosi Yahoo. To uključuje geopolitičkog analitičara Petera Zeihana. Njegova nova prognoza navodi mogućnost koju bi malo ko inače razmatrao.
Zeihan je privukao pažnju u januarskom intervjuu s Joeom Roganom. U intervjuu je predvidio da će Narodna Republika Kina propasti za 10 godina. Rogan, iako mu kontroverze nisu strane, bio je zatečen.
Bilo da se radi o pronicljivoj analizi ili pojačanoj retorici - strašna predviđanja mogu podići profil stručnjaka i Roganov rejting, na kraju krajeva - ekonomisti i međunarodni politički analitičari počeli su raspravljati o budućnosti Kine.
U središtu pažnje je pitanje jesu li kineska politika trgovine i planiranja porodice potkopale cilj dijeljenja svjetske ekonomske pozornice sa SAD.
Bez obzira na njihov stav ili mišljenje o Zeihanu, mnogi se analitičari slažu da bi kineski kolaps izazvao neviđeni globalni udar i golemu rebalans svjetskog poretka.
Mnogi se trendovi moraju proširiti ili čak eksplodirati kako se ostvarila Zeihanovu prognoza vezana za Kinu. Međutim, s toliko toga na kocki, vrijedi pregledati brojke:
Kineska privreda se pati
Iz višestrukih i značajnih askepata, kineska ekonomija je pod velikim pritiskom.
Konkretno, nacija je iskusila građanske nemire zbog stroge politike nulte borbe protiv COVID-19. Ona je zatvorila velike dijelove privrede, smanjila industrijsku proizvodnju i ograničila potrošnju.
Neke važne brojke nude dokaze ekonomske promjene. Izvoz zemlje pao je 9,9% u decembreu 2022., dok usporavanje rasta također opterećuje izglede zemlje.
Ovo posljednje, kažu stručnjaci, proizlazi iz pretjeranog državnog ulaganja u metale poput čelika i aluminija.
Pad izvoza ipak treba uzeti s rezervom. Velika inflacija u SAD, Evropi i drugdje natjerala je potrošače da stegnu remen. Do sada nema dokaza koji bi poduprli da bi neka druga nacija mogla preuzeti mjesto Kine kao dominantnog izvora jeftine robe.
Treba imati u vidu da je dug države brzo rastao tokom protekle decenije, osobito među kompanijama u državnom vlasništvu i lokalnim sredinama.
To bi moglo spriječiti sposobnost Kine da ograniči buduće ekonomske šokove. Štaviše, stalne trgovinske napetosti sa SAD i drugim zemljama dodatno su doprinijele neizvjesnosti.
No, opet, kupci u Walmartu i Targetu vole robu po niskim cijenama. Ni proizvođači pametnih telefona neće se uskoro seliti iz Kine.)Međunarodni monetarni fond (MMF), u međuvremenu, očekuje da će kineska privreda rasti 5,2%. To je povećanje u odnosu na njegovu prognozu iz oktobra od 4,4%.
Ipak, kineski privredni problemi mogli bi imati velike posljedice. Svako usporavanje kineske privrede stvorit će nove cjenovne pritiske u SAD ako izvozne cijene porastu. To bi naštetilo potražnji za američkim proizvodima.
Starenje stanovništva
Što se tiče stanovništva, Kina pati od nepovoljnog demografskog položaja.
Kinesko stanovništvo brzo stari. Kako ljudi stare i odlaze u penziju, sve je manje radno sposobnih pojedinaca koji bi ih uzdržavali.
Ujedinjeni narodi predviđaju da će broj stanovnika (sada otprilike 1,42 milijarde) pasti ispod 800 miliona do 2100. godine!
Nacionalna politika jednog djeteta, koja je bila na snazi više od tri decenije prije nego što je okončana 2016., pogoršala je problem. Danas prijeti dugoročnim ekonomskim izgledima. Navodeći strmoglav pad nataliteta, Kina je 2021. počela dopuštati parovima da imaju do troje djece. Hoće li to povećati radnu snagu? Trenutno je to nemoguće reći.
Udio trgovine u BDP-u
Kineska ekonomija uveliko se oslanja na međunarodnu trgovinu. Izvoz je činio više od 20,4% njegovog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od gotovo 18 triliona dolara u 2021., prema Svjetskoj banci.
To Kinu čini najvećim svjetskim izvoznikom.
Međutim, ovisnost o trgovini čini Kinu ranjivom na globalne ekonomske fluktuacije i promjene trgovinske politike. Pandemija koronavirusa razotkrila je tu ovisnost kada je potražnja za kineskim proizvodima pala.
