Od Daytona do danas, među najvećim neuspjesima i promašajima onih političkih stranaka i politika koje sebe zovu probosanskim je to što nisu u zadnje tri decenije riješile status i finansiranje sedam ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu.
Zato su istinski stubovi državnosti i čuvari identiteta i historije Bosne i Hercegovine i to Zemaljski muzej BiH, Historijski muzej BiH, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH, Kinoteka BiH i Umjetnička galerija BiH i tri decenije nakon okončanja agresije na našu državu primorani da se bore ne samo za svoj status, opstanak i finansiranje, nego da i uprkos egzistencijalnim problemima, pojačaju borbu za očuvanje države.
Dok mjesecima u BiH traju udari na ustavni poredak, a dobro plaćene državne institucije poput SIPA-e, Granične policije, Oružanih snaga BiH, a napose i državne pravosudne institucije pokazuju da iza njihove nesposobnosti i neodlučnosti da provedu poštivanje Ustava BiH i zakona na cijeloj teritoriji BiH stoje politički faktori SNSD-a i HDZBiH ojačani inertnim odnosom onih koji sebe zovu ili smatraju probosanskim faktorom, na braniku države BiH još jedino jedinstveno i nepokolebljivo stoje ustanove kulture od državnog značaja.
U tim ustanovama nema secesionista, političara, niti kvazi stručnjaka koji živote građana i države kroje po svojim mjerama zadnjih 30 godina. U ustanovama kulture BiH rade stručnjaci, profesionalci, borci za promociju činjenica i istine i nadasve entuzijasti koji u posljednje tri decenije u teškim uvjetima rade na očuvanju i odbrani najvećih vrijednosti države.
Probosanske stranke nisu adekvatno odgovorile na napade
Kada se sve ovo uzme u obzir postavlja se pitanje kako to da u postdaytonskoj BiH probosanske politike nisu pronašle efikasan mehanizam koji će omogućiti provedbu državnih ustavnih i zakonskih odredbi s kojima će se zauvijek riješiti status i neupitno funkcioniranje Zemaljskog muzeja BiH, Historijskog muzeja BiH, Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Biblioteke za slijepa i slabovidna lica BiH, Kinoteke BiH i Umjetničke galerija BiH.
Svim ovim ustanovama antidržavne snage tri decenije osporavaju državni status, a samim tim i finansiranje iz državnog budžeta. Ove ustanove oslonjene su na grantove i donacije, čiji obim i iznosi opet zavise od političara i dodjeljuju im se sredstva na "kašičicu i kapaljku" i drže se u stalnoj neizvjesnosti.
Snaga napada politika koje se bore protiv svega što nosi predznak države BiH, koju su pokazali naročito u vezi statusa ustanova kulture BiH morala je izazvati još snažniju reakciju i odgovor probosanskih stranaka da se izbore za ove ustanove koje jesu istinski čuvari države i državnosti BiH.
Ali, one to nisu učinile. Posljednjih 30 godina u BiH politike na vlasti 'trgovale' su u borbi za svoje pozicije i mahom lične interese svim i svačim. Čak se i propala revizija presude BiH protiv Srbije dovodila u kontekst takve vrste 'trgovanja' ali nazovimo probosanski političari u inače pogrešno postavljenim platformama za pregovore o pitanjima od značaja za BiH gdje nije smjelo biti popuštanja, ali kad su se već upustili u to, čak ni brojne ustupke onima koji se bore protiv države BiH nisu uvjetovali provedbom Ustavom BiH i zakona.
Jer, da su provedene ustavne i zakonske odredbe danas se sedam ustanova kulture od značaja za BiH ne bi moralo boriti za dokazivanje svog statusa i finansiranje za koje je nadležna država.
Nije ustanovama kulture od značaja za BiH pomogao ni Nalog visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta iz novembra prošle godine, prema kojem je Vijeće ministara BiH do 21. januara ove godine trebalo u parlamentarnu proceduru uputiti prijedlog zakona kojim će se, između ostalog, urediti upravljanje i finansiranje sedam ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu.
Podsjećamo, 21. novembra prošle godine Schmidt je donio Nalog u kojem se između ostalog navodi da u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Naloga, nadležni organi BiH, a posebno Vijeće ministara BiH, dužni su podnijeti prijedlog zakona Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, kojim će se, između ostalog, urediti upravljanje i financiranje ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu.
Radi kupovine vremena izmišljena radna grupa
Po isteku tog roka, u januaru ove godine, OHR je od Vijeća ministara BiH tražio odgovore o tome dokle se došlo u realizaciji naloga visokog predstavnika, a tada im je kako saznaje Raport rečeno da se radi na formiranju radne grupe pri Ministarstvu civilnih poslova BiH, koja bi trebala raditi na izradi zakona.
Međutim, izvori Raporta tvrde da odluka o formiranju takve grupe nikada nije donesena i da je takav odgovor dat samo u svrhu kupovine vremena i stvaranja lažnog alibija da se radi na provedbi Schmidtovog naloga.
Naši izvori tvrde da je prava istina da kadrovi SNSD i HDZ BiH ne žele pitanje provedbe Schmidtovog naloga o sedam institucija kulture od državnog značaja ni staviti na dnevni red sjednice Vijeća ministara BiH, a kamoli se ozbiljnije pozabaviti njenim izvršenjem.
U prilog ovim tvrdnjama govori i činjenica da se na dnevnom redu nijedne sjednice Vijeća ministara BiH u posljednjih pola godine nije našao Schmidtov nalog.
Jedini put kada je ovo pitanje spomenuto bilo je na sjednici 27. novembra 2024.i to ne u okviru neke od tačaka dnevnog reda, nego u rubrici 'tekuća pitanja'.
Raport otkriva da se u zapisniku s te sjednice između ostalog navodi:
"Predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine započela je informiranje o naredbi u vezi s nefunkcioniranjem Nacionalne univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine i drugih ustanova kulture od značaja za BiH, uslijed čega su ministri iz reda srpskoga naroda i s teritorija Republike Srpske napustili sjednicu Vijeća ministara BiH. Analogno primjenjujući odredbe Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine i Autentičnog tumačenja Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, nije se moglo konstatirati postojanje potrebnog kvoruma za nastavak rada i eventualno odlučivanje Vijeća ministara BiH, čime je sjednica Vijeća ministara BiH okončana", stoji u jedinom spominjanju državnih institucija kulture, a vidljivo je da je izbjegnuto da se spomene da je riječ o nalogu visokog predstavnika u BiH.
Za SNSD i HDZBiH ima osnova da uvrste u budžet 'Viaduct', a nema za sedam ustanova kulture od značaja za BiH
U periodu koji je uslijedio predsjedavajuća Krišto više nije ni pokušavala otvarati ovu temu, niti je Schmidtov nalog stavila na dnevni red sjednica Vijeća ministara BiH posljednjih šest mjeseci.
Ustavno načelo kontinuiteta i 22 godine neprovedena zakonska odredba
Ali, zato su Krišto i SNSD uložili maksimum napora, uključujući i preglasavanje ministara iz bošnjačkog naroda da država, koja to uopće nije dužna, plati dug od oko sad već 116 miliona KM firmi Viaduct za koji je jedini i isključivi krivac Vlada RS.
U ovom slučaju ne navode gdje i u čemu našli uporište da u budžet uvrste transakciju svemu sumnjivom u slučaju Viaduct, a osporavaju pravo finansiranja ustanovama kulture od značaja za BiH čiji je država osnivač?
Podsjećamo, Predsjedništvo BiH, odnosno članovi Denis Bećirović i Željko Komšić uz protivan glas članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, odbili su da se dug Viaducta rješava po željama SNSD-a i HDZBiH koji amnestiraju Vladu RS od ovog duga za koji je ona jedini i isključivi krivac.
S druge strane, Predsjedništvo BiH, odnosno Bećirović i Komšić zaključkom su od Vijeća ministara BiH zatražili da uvaži pravne i druge argumente o državnom značaju sedam ustanova kulture od značaju za Bosnu i Hercegovinu, kao i da formalizuje njihov nesporni status budžetskog korisnika i da njihovo finansiranje budžetira u korigovanom Nacrtu zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2025. godinu.
Ovo je prvi put da je Predsjedništvo BiH donijelo zaključak u vezi sa sedam ustanova kulture od značaja za BiH i sigurno je da su Bećirović i Komšić dijelom uporište za donošenje ovog zaključka našli u Schmidtovom Nalogu prema kojem se, pored Vijeća ministara BiH pozivaju i drugi nadležni organi BiH da riješe status i funkcioniranje sedam ustanova kulture od značaja za BiH.
Međutim, pravni i obavezujući osnov za konačno uvrštavanje sedam ustanova kulture od značaja za BiH je utemeljen i Ustavom BiH i Zakon o ministarstvima i drugim organima uprave BiH.
Iako SNSD i HDZBiH godinama pokušavaju ozakoniti i legalizirati svoj narativ da je Dejtonskim mirovnim sporazumom, te Ustavom BiH koji je sastavni dio tog sporazuma ,oblast kulture „spuštena na kantonalni i entitetski nivo“.
To nije tačno. Prema Aneksu II Ustava BiH jasno je propisano kako se vlasti trebaju odnositi prema pravnim propisima u državi.
Naime, ustavnim načelom kontinuiteta pravnih propisa svi zakoni, propisi i sudski poslovnici, koji su bili na snazi na teritoriji Bosne i Hercegovine u trenutku kada je Ustav BiH stupio na snagu, ostali su na snazi dok drugačije ne odredi nadležni organ vlasti Bosne i Hercegovine.
U vrijeme donošenja Ustava BiH na snazi su bili zakoni i propisi koji su regulirali rad i funkcioniranje sedam ustanova kulture od značaja za BiH. Također, Parlamentarna skupština BiH od tada nije donijela neki novi zakon ili propis za te ustanove, nego je naprotiv država i dalje njihov osnivač, pa je ovo ustavno načelo trebalo biti primijenjeno još prije 30 godine, a nije.
Doduše, oba doma Parlamentarne skupštine 2003. godine su usvojila Zakon o ministarstvima i drugim organima uprave BiH.
U članu 30. tog zakona donesenog prije 22 godine jasno su propisane obaveze Vijeća ministara, koje ni do danas nisu usvojene, a tiču se i donošenja zakona o sedam državnih institucija kulture.
"Vijeće ministara će u roku od šezdeset dana od dana stupanja na snagu ovog zakona pokrenuti postupak pred Parlamentarnom skupštinom BiH za donošenje zakona kojim će se urediti pitanje nastavka rada drugih ustanova, službi i tijela koja su uspostavljena propisima BiH i RBiH, a koja su obavljala ili obavljaju upravne, stručne ili druge poslove iz okvira nadležnosti BiH ili za potrebe tijela vlasti BiH", stoji u Zakonu donesenom prije više od dvije decenije, a čija odredba nikada nije ispoštovana i provedena.
Političari na luksuz troše desetine miliona, čuvarima države ne daju sedam miliona KM
Važno je reći da za sedam institucija kulture od značaja za BiH na godišnjem nivou u budžetu treba obezbijediti oko sedam miliona KM.
U odnosu na milione koje političari iz državnog budžeta troše na 'iće i piće', neopravdane vožnje luksuznim automobilima o državnom trošku i na druge brojne privilegije, ovaj iznos namijenjen istinskim čuvarima države i njenog nemjerljivog blaga je mizeran.
No, prije svega je potrebno donijeti zakon koji će to regulisati. Kad već Vijeće ministara BiH nije ispoštovalo ni Ustav BiH, ni raniju odredbu Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave BiH, a ni Schmidtov Nalog, sad se postavlja pitanje hoće li i ko odgovarati za neizvršavanje odluke visokog predstavnika BiH, kako predviđa Krivični zakon BiH.
Po toj odredbi koju je Schmidt nametnuo 2023. godine kada je Milorad Dodik, predsjednik RS potpisao ukaze o zakonu o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH na području entiteta RS i neobjavljivanju odluka visokog predstavnika u BiH Službenom glasniku RS, uprkos tome što ih je Schmidt ranije poništio, Dodik je prvostepeno presuđen pred Sudom BiH na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika RS.
Pitanje je hoće li sada predsjedavajuća Vijeća ministara BiH i ministri iz SNSD-a odgovarati zbog neprovođenja naloga visokog predstavnika o sedam ustanova kulture od značaja za BiH, ili će se u ovom slučaju odgovorni pojedinci sakriti iza Vijeća ministara BiH kao kolektiva i izbjeći krivičnu odgovornost za neprovođenje odluka visokog predstavnika što je krivično djelo?
Leži li u ovom slučaju odgovornost na bošnjačkim ministrima u Vijeću ministara BiH da podnesu prijave protiv onih koji opstruiraju Schmidtov Nalog ili je već trebalo reagirati Tužilaštvo BiH ?
Uz ova pitanja, svakako se nameće i ono zašto, kad već nije reagiralo Vijeće ministara BiH, zakon o sedam ustanova kulture od značaja za BiH nisu podnijeli neki od poslanika ili delegata iz Predstavničkog ii Doma naroda PSBiH, jer i oni su ovlašteni, a i pozvani i Schmidtovim nalogom da to urade?
Sigurno je da će zaključak Predsjedništva BiH da se Vijeće ministara BiH treba pozabaviti rješavanjem finansiranja sedam institucija kulture od državnog značaja, izazvati novu buru na političkoj sceni u BiH.
Srđan Amidžić, ministar finansija BiH već je u svojoj ranijoj izjavi ponovo pokušao osporiti pravo finansiranja institucija kulture od državnog značaja iz budžeta BiH, kao i Schmidtov nalog.
"Imamo situaciju da pojedinci smatraju da se institucije kulture trebaju pojaviti u budžetu, a ne mogu se pojaviti jer nisu budžetski korisnici. Mogu da insistiraju na odlukama nekog pojedinca, ali ne može pojedinac biti iznad zakona i Ustava. I ja se osvrćem samo na ono što je pravno utemeljenje”, kazao je Amidžić nakon što je Predsjedništvo BiH vratilo Nacrt budžeta za ovu godinu Vijeću ministara odbijajući prijedlog za Viaduct, a tražeći iznalaženje rješenja za finansiranje institucija kulture na državnom nivou.