Pravosnažna presuda Suda Bosne i Hercegovine kojom je Milorad Dodik, osim godine zatvora, dobio i zabranu političkog djelovanja, neminovno će dovesti do raspisivanja prijevremenih izbora za predsjednika RS.
Naravno, prije toga Centralna izborna komisija BiH mora donijeti odluku u skladu s Izbornim zakonom BiH, koji propisuje da se svakom izabranom ili imenovanom funkcioneru u vlasti mandat mora oduzeti ako je pravosnažno presuđen na zatvorsku kaznu šest mjeseci i duže.
Iako je Dodik jučer rekao da ne priznaje izrečenu mu presudu i da će spriječiti održavanje prijevremenih izbora, on nema pravne i zakonske mehanizme da zaustavi izbor novog predsjednika RS.
Opcija odbrane fotelje oružjem, što je Dodik indirektno nagovijestio pozvavši MUP RS da spriječi predstojeće izbore, jeste opasna namjera, makar bila i hipotetička, ali je nemoguća zbog izvjesne međunarodne intervencije.
Budući da je Dodik sada pravosnažno presuđen, takva bi reakcija međunarodnih snaga bila za njih imperativ – i po Dejtonskom mirovnom sporazumu.
Opozicija ima ključnu ulogu
U narednom periodu, ključni faktor, naročito u pogledu učešća na prijevremenim izborima za predsjednika RS, bit će opozicija u tom entitetu.
Od toga hoće li oni izaći na izbore u RS zavisit će ili slabljenje režima i Dodika ili njihovo jačanje.
Poznato je da je PDP na čelu s Draškom Stanivukovićem najavio da ta stranka ne bi izašla na prijevremene izbore u RS, što je najkonkretnija i najdirektnija podrška "politički ranjenom" Dodiku.
Uprkos brojnim kritikama iz redova SNSD-a na presudu, niko ne može tvrditi da ta stranka neće imati kandidata na izborima.
SNSD i Dodik kao njen vođa do sada su bezbroj puta pogazili riječ o nekim bojkotima, a opozicija, kada ga je u takvim situacijama slijedila, uvijek je bila kolateralna šteta Dodikovih poteza.
Šta će uraditi SDS?
Šta će mimo PDP-a uraditi druge stranke opozicije u RS, prije svega će oni morati odlučiti i to veoma brzo. Prema saznanjima Raporta, postoji mogućnost da izbori budu održani najkasnije u novembru.
Za sada je najveća pažnja javnosti na SDS-u – stranci koja je donedavno bila najjači opozicioni lider u RS, ali je tu svoju poziciju stavila na kocku zbog unutarstranačkih trzavica i raskola.
Teško je odbaciti sumnje da je Dodik ciljano slabio SDS uoči presude, kako bi amortizirao njene posljedice na širu političku scenu, i u RS i na nivou BiH.
SDS je presudu Dodiku i moguće izbore dočekao bez predsjednika, jer je Milan Miličević prošlog mjeseca podnio ostavku.
Trenutni v.d. je Jovica Radulović, predsjednik Glavnog odbora stranke.
Mogući kandidati i rokovi
Da bi se mogli izjasniti o učešću na prijevremenim izborima, u SDS-u prvo moraju smiriti nemire, izabrati novo rukovodstvo i kandidata.
Raportovi izvori podsjećaju da je prije dva mjeseca na sjednici Glavnog odbora SDS-a u Doboju donesena odluka da će SDS imati kandidate za predsjednika RS i Predsjedništvo BiH.
"O eventualnom kandidatu za prijevremene izbore tada nije bilo govora, ali iz razgovora s kolegama iz stranke ne vidim razlog zašto SDS ne bi imao kandidata.
O tome ćemo jako brzo morati donijeti i objaviti odluku", kaže izvor Raporta.
Kao mogući kandidati ranije su se spominjali Milan Miličević i Ljubiša Petrović, načelnici Teslića i Bijeljine, ali se sada traži neko s podrškom svih frakcija.
Ključni test za opoziciju
Prijevremeni izbori u RS bit će pravi test zrelosti za opoziciju, koja se mora konsolidovati i ponuditi jednog kandidata.
SNSD će vrlo vjerovatno imati svog kandidata, pa jedino zajednički nastup opozicije može predstavljati ozbiljan izazov.
No, teško je očekivati konsenzus ako se u obzir uzmu Stanivukovićeva odluka o bojkotu i političko soliranje Jelene Trivić, predsjednice Narodnog fronta.
Prema izvorima iz SDS-a, moguće je da zajednički kandidat opozicije bude neko iz Liste za pravdu i red Nebojše Vukanovića. On je već poručio da njegova stranka podržava izbore.
Ako se to desi, opozicija bi prvi put nakon dugo vremena mogla ponuditi ozbiljnog kandidata s realnim šansama za pobjedu.
"Biti ili ne biti" za opoziciju
Ukoliko opozicija odluči da ne izađe na izbore ili da ima više kandidata, to bi se moglo tumačiti kao znak slabosti i političke nezrelosti.
Izbori nude priliku da opozicija pokaže odgovornost i testira volju građana nakon presude Dodiku.
Svi su svjesni da je presuda oslabila Dodikov međunarodni legitimitet, ali se boje kako će ona uticati na biračko tijelo u RS.
Ipak, ako opozicija želi politički preživjeti – mora preuzeti rizik. Jer ako SNSD ostane po strani, to je moralna pobjeda opozicije.
Ako izađe i izgubi – to je kraj jedne političke ere.
Neizlazak opozicije na izbore više bi koristio Dodiku nego štetio. Bojkot bi se mogao shvatiti kao znak podrške Dodikovoj tezi da je presuda politički motivirana.
Zato je izlazak na izbore presudno pitanje za opoziciju i odgovor na hamletovsku dilemu "biti ili ne biti", na koju će jasniji odgovor dati njihova odluka o učešću, nego sam izborni rezultat.