Na videu koji trenutno kruži društvenim mrežama se čuje patetična himna turskom borbenom dronu Bayraktar, za koji Kijev tvrdi da je nekoliko puta uspješno upotrijebio protiv ruske vojske. Na snimci se vide slike navodnog uništavanja ruskih vozila i artiljerijskih oruđa. Propaganda se marljivo provodi jer je video titlovan na engleskom i turskom jeziku, piše Deutsche Welle.
Osim toga je ukrajinska vlada na društvenim mrežama objavila nekoliko video zapisa navodnih "uspješnih" akcija ovih dronova. Video je prije nekoliko dana na Twitteru objavila i ukrajinska ambasada u Turskoj.
Međutim, nema pouzdanih informacija o tome koliko često i koliko uspješno je Ukrajina zapravo koristila ove dronove do danas. Ne može se provjeriti ni tvrdnja Moskve da je oborila neke bespilotne letjelice Bayraktar. Činjenica je da Ukrajina ove borbene dronove ima od 2019. godine. U roku od tri godine je kupljeno oko 50 ovih bespilotnih letjelica.
Ukrajinsko Ministarstvo odbrane je prije nekoliko dana objavilo da je isporučen određeni broj dodatnih dronova Bayraktar koji su spremni za borbenu uporabu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij je izjavio da je njegova zemlja imala velike koristi od dronova Bayraktar.
Kao što je uobičajeno u takvim slučajevima, turska strana se još nije oglasila po ovom pitanju. Svjetska javnost je tek iz medijskih izvještaja saznala o njihovom postojanju.
Dron je razvio Erdoganov zet
Dron Bayraktar TB2 razvija i proizvodi turska kompanija "Baykar", koja je u vlasništvu dva brata. Mala kompanija osnovana 1984. godine je postala pravi gigant naoružanja tijekom vlade AKP-a. Pripada porodici Bayraktar, dakle porodici zeta turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana. Njegov zet Selcuk Bayraktar je također tehnički direktor kompanije.
Kompanija "Baykar" je, prema vlastitim navodima, od 2006. do 2021. godine sedmostruko povećala izvoz. Prema medijskim izvještajima, samo borbeni dron Bayraktar TB2 je naručen iz 16 zemalja; na primjer iz Ukrajine, Azerbejdžana, Maroka, Tunisa, Katara, Kirgistana i Turkmenistana. Osim toga je Poljska kao prva članica NATOa prošle godine objavila narudžbu 24 drona.
Bayraktar TB2 je već bio u akcijama u Iraku i Siriji, Azerbejdžan ga je u Nagorno-Karabahu koristio protiv armenskih milicija. U Libiji je korišten protiv vojske pobunjeničkog komandanta Khalife Haftara. Nedavno je navedeno da je dron korišten u Etiopiji u napadu izvršenom u siječnju u kojem je ubijeno 58 civila.
Bayraktar TB2 je dugačak 6,50 metara i ima raspon krila od dvanaest metara. Može ostati u zraku više od 24 sata i ima maksimalnu brzinu od oko 220 kilometara na sat. Stručnjaci navode da je jeftiniji od zapadne konkurencije.
Može li dron utjecati na tok rata u Ukrajini?
Koliko borbenih dronova Ukrajina doista ima i je li Turska isporučila i dodatne naručene dronove - o tome nema pouzdanih informacija. No ako i jest tako: mogu li ovi borbeni dronovi diktirati tok rata?
Wolfgang Richter, bivši pukovnik i vojni stručnjak berlinske Zaklade Nauka i politika (SWP) sumnja u takve navode. On je u intervjuu za DW rekao da bespilotna letjelica može iz upotrebe „izbaciti tenkove ili artiljerijsko oruđa." Da je Kijev primio svih 60-ak turskih borbenih dronova, to bi moglo nanijeti ozbiljne gubitke ruskoj strani. No u usporedbi sa borbom na tlu, učinak dronova ostaje ograničen.
A laser-guided missile from a Turkish Bayraktar drone strikes a Russian convoy in Ukraine. Time Magazine has a good story on it at https://t.co/UTekuJylAX. https://t.co/0eFnrdFEKX
— Jack Wells (@johnvarickwells) March 5, 2022
Rihter podsjeća da se samo ispred Kijeva nalazi vojna kolona sa oko 600 borbenih oklopnih vozila i da Rusija istovremeno s četiri velike grupe napada Ukrajinu. Osim toga, nije poznato je li i koliko borbenih dronova još u funkciji ili je Rusija neke od njih već uništila.
Kako je pozicionirana Turska?
Turski predsjednik Erdogan godinama održava dobre odnose i s Rusijom i s Ukrajinom. Dok je Turska, kao članica NATO-a, isporučivala borbene bespilotne letjelice Ukrajini, od Rusije je kupila protiuraketne obrambene sisteme S-400. „S ruskom invazijom na Ukrajinu, ovo balansiranje postalo je još teže", kaže Daria Isachenko, stručnjakinja za sigurnosnu i odbrambenu politiku u SWP-ovom Centru za primijenjene turske studije.
Prema njenim riječima, Erdogan sebi ne može priuštiti favorizaciju jednu od dvije strane jer bi to imalo ozbiljne sigurnosne i ekonomske posljedice za Ankaru.
"Rusija nije zamjena za odnose Ankare sa Zapadom, a Zapad također nije zamjena za odnose Turske sa Rusijom", izjavila je za DW Daria Isachenko. Ona stoga pretpostavlja da će Erdogan učiniti samo "ono što je neophodno u okviru mogućnosti".
Kao odgovor na rusku invaziju, Ankara je za ruske ratne brodove blokirala turski moreuz i pristup Crnom moru preko Bosfora. Međutim, Isachenkova ne vjeruje da bi se Ankara pridružila Zapadnom "režimu sankcija" Rusiji jer „odgovor iz Moskve može brzo uslijediti. A to bi teško pogodilo tursku ekonomiju, posebno u sferama poput turizma, građevinskih usluga i uvoza pšenice." Turska inače uvozi 70 posto svoje pšenice iz Rusije.
