Sud Evropske unije (CJEU) u Luxemburgu , nedavno je razmatrao predmet koji se odnosi na neimenovanu slovensku banku i klijenta koji se nalazi pod sankcijama američkog Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC).
Prema odluci dostupnoj na stranici Suda, u koju je Raport imao uvid, u ovom slučaju, Sudu EU obratio se slovenski sud koji vodi spor između banke i klijenta koji je 2022. godine tražio otvaranje računa u jednoj slovenskoj banci, ali je banka odbila njegov zahtjev pozivajući se na obaveze iz tamošnjeg zakonodavstva o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma.
Nema automatizma pri odbijanju zahtjeva za otvaranje računa
Sud je utvrdio da iako se osoba nalazila na američkoj listi sankcija, ona nije bila pod sankcijama Evropske unije, Ujedinjenih naroda niti Slovenije, niti je bila osuđena za krivično djelo zbog kojeg je uvrštena na OFAC listu.
Zbog toga je klijent pokrenuo sudski postupak pred nadležnim sudom u Sloveniji, koji je potom zatražio od Suda EU tumačenje relevantnih pravila EU o pristupu bankarskim računima i mjerama protiv pranja novca.
Sud je utvrdio da pravo EU garantuje potrošačima koji zakonito borave u EU pristup osnovnom bankovnom računu, ali da to pravo može biti ograničeno u skladu s pravilima o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma.
Dalje, navedeno je da činjenica da je neka osoba na OFAC listi može biti jedan od elemenata koje banka mora uzeti u obzir u okviru procjene rizika, ali ne smije biti jedini i odlučujući razlog za odbijanje klijenta.
Banka je dužna da izvrši individualnu procjenu svakog slučaja i utvrdi da li postoji stvarni rizik pranja novca ili finansiranja terorizma koji ne može biti kontrolisan drugim mjerama.
Odbijanje otvaranja računa može biti opravdano samo ako banka, nakon takve individualne procjene, dokaže da ne može efikasno upravljati identifikovanim rizikom.
U ovom postupku Sud EU nije odlučivao o samom sporu između klijenta i banke, nego je dao obavezujuće tumačenje prava Evropske unije koje slovenski sud mora primijeniti prilikom donošenja konačne odluke u predmetu.
Hoće li bh. državljani bez bankovnih računa pokretati tužbe?
Znači, s ovom odlukom se ne nalaže banci u Sloveniji da treba osobi s OFAC liste otvoriti račun, nego banka mora argumentirano obrazložiti zbog čega mu odbija otvoriti račun,a nadležni sud će odlučiti da li će to obrazloženje odbaciti ili uvažiti.
Ovo tumačenje otvara novo pravno i političko pitanje i u Bosni i Hercegovini, jer i u našoj zemlji ima osoba na američkoj 'crnoj listi' odnosno pod sankcijama OFAC-a kojima su ugašeni bankovni računi.
U tom kontekstu, postavlja se pitanje da li osobe koje su u BiH zbog američkih sankcija ostale bez pristupa bankovnim računima mogle osporavati takvu praksu pred domaćim sudovima, uz pozivanje na evropske standarde individualne procjene rizika.
Marinko Čavara, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBiH , nije jedini, ali je jedan od najpoznatijih zvaničnika u BiH koji se nalazi pod sankcijama OFAC-a i nema mogućnost korištenja bankovnog računa.
Zbog toga je u više navrata inicirao izmjene državnog zakona kako bi mu plata bila isplaćivana u gotovini ,ali njegov prijedlog nije usvojen u PSBiH.
Čak je najavljivao i tužbe protiv nadležnih , jer mu uskraćuju kako je više puta isticao, pravo na platu.
Iako BiH nije članica EU i odluke Suda EU nisu formalno obavezujuće za domaće institucije, pravni stručnjaci su pojasnili za Raport da one mogu imati značajan uticaj na sudsku praksu i način na koji banke tumače obaveze iz oblasti sprečavanja pranja novca.
Čavara ima i hrvatsko državljanstvo
U tom kontekstu treba dodati da Čavara ima i hrvatsko državljanstvo, što otvara mogućnost da u eventualnim pravnim postupcima pred sudovima u Hrvatskoj ili kroz pravni okvir Evropske unije koristi argumente iz presude Suda EU.
Ipak, pravni stručnjaci ističu da sama odluka Suda EU, ne garantuje pravo na otvaranje računa, nego samo zabranjuje automatizam u odlučivanju banaka, dok konačna odluka i dalje zavisi od individualne procjene rizika i regulatornog okvira svake države, pa i BiH.