Prrodaje li RS vojnu industriju tog bosanskohercegovačkog entiteta Srbiji? Ovo pitanje se nametnulo nakon što je premijer Radovan Višković 7. februara izjavio da Kosmos iz Banje Luke, Orao iz Bijeljine i Fabrika motora specijalne namjene na Palama, koja je trenutno u stečaju, u budućnosti "ne mogu poslovati, a da nisu naslonjene na Srbiju".
Kosmos i Orao, fabrike namjenske industrije osnovane u bivšoj Jugoslaviji, već blisko sarađuju sa Ministarstvom odbrane Srbije. Još jedna predratna kompanija iz ove oblasti koja se nalazi u RS, Zrak iz Teslića u centralnoj BiH, od restrukturiranja 2016. godine je u većinskom vlasništvu Srbije.
RSE nije dobio odgovor iz Ministarstva odbrane Srbije na upit o ovoj saradnji.
Iz Ministarstva odbrane BiH rečeno je da "namjenska industrija nije u nadležnosti" tog resora, dok Ministarstvo vansjke trgovine i ekonomskih odnosa BiH, u sklopu kojeg djeluje Odsjek za regulisanje oblasti proizvodnje oružja, nije odgovorilo na upit.
No, Aleksandar Radić, sigurnosni analitičar iz Beograda kaže da u RS postoji pravni osnov da Srbija preuzme fabrike vojne opreme u tom bh. entitetu i to zahvaljujući Zakonu o proizvodnji naoružanja i vojne opreme.
Ovaj zakon je usvojen krajem prošle godine u Narodnoj skupštini RS. Prema zakonu, strano pravno ili fizičko lice ne može imati više od 50% udjela u preduzeću koje proizvodi naoružanje ili vojnu opremu – osim ako Vlada ne odluči drugačije.
Ovo u praksi znači da odluku o prodaji većinskog udjela u vlasništvu strancima, kada se radi o namjenskoj industriji, u svim slučajevima donosi Vlada.
Zakon o proizvodnji naoružanja i vojne opreme BiH iz 2004. godine, ne pominje strano vlasništvo u ovoj oblasti.
Podizanje saradnje 'na viši nivo'
Želimo ojačati saradnju između Srbije i namjenske industrije RS preko ovih firmi, a Srbija je zainteresovana, izjavio je Vojin Mitrović, ministar privrede i preduzetništva RS.
O eventualnoj prodaji ove industrije Srbiji – Mitrović je rekao da "u ovom trenutku o tome ne želi razgovarati".
Istakao je da će Ministarstvo odbrane Srbije i predstavnici kompanija dogovarati kako dalje.
"Predstavnici Srbije i predstavnici RS, i ovih kompanija, formiraju jedan tim koji će napraviti analizu stanja, sa čim se raspolaže, u kakvom je stanju oprema, u kakvom su finansijskom stanju i u tom dijelu ćemo dalje razgovarati kako i na koji način sarađivati", kazao je Mitrović.
On je dodao da i RS i Srbija žele da se "saradnja podigne na viši nivo".
"Da se poveća asortiman proizvoda koji, ako je u pitanju 'Orao', da se poveća broj motora koji se remontuju, da se remontuju i drugi tipovi motora, da se usvoje određene licence, ako je u pitanju Fabrika motora specijalne namjene, da se proizvode dijelovi motora koji su potrebni za Vojsku Srbije", istakao je ministar.
Kosmosu potrebna 'strateška partnerstva'
Dušan Vještica, direktor "Kosmosa" na pitanje šta misli o mogućoj prodaji kompanije Srbiji, odgovara da je toj firmi potrebno strateško partnerstvo.
"Postigli smo određeni nivo rasta koji možemo u određenim okolnostima, ali treba nam strateški partner, treba nam svježeg kapitala i trebaju nam nove tehnologije. Trebaju nam partnerstva sa kompanijama, koje igraju značajnu tržišnu utakmicu na svjetskim tržištima", ocijenio je Vještica.
Istakao je da je najveće tržište na koje izvoze Srbija, ali da izvoze i na tržište Evropske unije. Sa Ministarstvom odbrane BiH, kaže, ne sarađuju.
"Vjerovatno se ne planira, a u dijelu sredstava PVO, Oružane snage posjeduju ta sredstva. Mi godinama ne dobijamo upit, ne dobijamo zato što Ministarstvo vjerovatno ne planira finansijska sredstva, sredstva remonta", rekao je Vještica.
On naglašava da bi željeli da im baza budu Oružane snage BiH, jer bi im posao bio mnogo lakši, zbog složenih carinskih procedura prilikom izvoza.
Dodaje da od 2017. godine, kada je završeno finansijsko restrukturiranje, Kosmos ostvaruje konstantnu dobit.
Zašto se vojna industrija RS oslanja na Srbiju?
Vojni analitičar iz Srbije i urednik portala Balkanska bezbednosna mreža, Aleksandar Radić, ističe da su i ranije postojale ideje da se sva odbrambena industrija u RS koja nije privatna "stavi pod kontrolu neke od srpskih firmi".
"Ranije je čak i formirano jedno vrlo neobično javno preduzeće u Srbiji, Direkcija KS. To je bilo jedno čudo od preduzeća samo s jednim čovjekom, jedino javno takvo preduzeće koje je trebalo da obuhvati pod svojom kontrolom dio fabrika iz RS i to je negdje ostalo prošlost", pojašnjava Radić.
On dodaje da "Orao" od ranije radi remont motora, jer Ratno vazduhoplovstvo Srbije i dalje koristi njihove motore iz predratnog vremena.
"Vjerovatno je sada ponovo sazrela ideja da bi se nešto ponovo moglo preduzeti i to je manje pravni problem koliko je finansijski problem. Znači, koliko para mora da se uloži od nekih preduzeća u Srbiji da bi se sigurala proizvodnja u kontinuitetu", naglasio je Radić.
Srbija demonstrira vojnu silu i najavljuje nova oružana ulaganja
Prema njemu, do sada ništa konkretno nije poduzeto po pitanju rješavanja pitanja vlasništva, ali da sa nedavno usvojenim zakonom u RS postoji "pravna podloga" za takvo nešto.
On kaže da, u kontekstu tenzija u regionu, ne bi trebalo da bude dramatične atmosfere jer su ove fabrike, kako navodi, "poznate po specifičnoj proizvodnji".
"Ne prave gotove proizvode koji su odmah upotrebljivi u oružanim snagama. Oni su dio jednog lanca, prije svega održavanje podrške borbenim sistemima koje ima Vojska Srbije", pojašnjava Radić.
On kaže da Srbija ima plan modernizacije aviona, i njihovu upotrebu do 2040. godine, u čemu bi mogao da učestvuje Orao, dok bi paljanska fabrika mogla pomoći modernizaciju tenka M84.
Podsjeća da bez prepoznavanja potreba Vojske Srbije ove fabrike nemaju svrhu, te da bi bez oslanjanja na njih teško preživjeli na svjetskom tržištu – a da na bh. planu tržište "ne postoji".
"U Oružanim snagama BiH avijacija koja je imala Rols Rojs Vajper motore je prizemljena 2006. godine. Orlovi, Galeb 4 i Jastreb avioni su prizemljeni, bez perspektive da će bilo kada više da polete", istakao je on.
Kako posluju ove kompanije?
Vazduhoplovni zavod Orao iz Bijeljine na sjeveroistoku BiH bavi se remontom avionskih motora.
Prema podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) koja vodi evidencije preduzeća u RS, Orao je preko 80% u vlasništvu RS, dok ostatak drži nekoliko javnih entitetskih fondova.
Zavod je sa Ministarstvom odbrane Srbije u februaru 2021. godine potpisao ugovor o remontu motora za Ratno vazduhoplovstvo i protuzračne odbranu (PVO), vrijedan 3,7 miliona eura.
Banjalučki Vazduhoplovni zavod Kosmos, u 100-postotnom vlasništvu RS, bavi se remontom u oblasti PVO.
Direktor ove kompanije, nekadašnjeg lidera u remontu radarskih i raketnih sistema Dušan Vještica kaže da su sa Srbijom "prošle godine odradili poslove vrijedne nekoliko miliona eura".
Orao i Kosmos posluju pozitivno, prema finansijskim izvještajima dostupnim na sajtu APIF-a.
Za razliku od njih, paljanska Fabrika je od 2019. godine u stečaju.
Ipak, Vojin Mitrović kaže da ona nije tako daleko od ponovnog pokretanja proizvodnje.
"Oprema je tamo, prostor je tamo, rezervni dijelovi i određene sirovine - kada kažem sirovine, to su sirovi blokovi motora koje treba obraditi, koji bi bili spremni za ugradnju u tenkove", kazao je Mitrović.
Koliko oružja ide iz BiH za Srbiju?
Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH pokazuju da je u prošloj godini najviše oružja i municije iz BiH izvezeno u Sjedinjene Države, ukupne vrijednosti 83,2 miliona KM (oko 42,6 miliona eura).
Na ovoj listi Srbija je šesta, a u nju je izvezeno oružje vrijednosti od 11,4 miliona KM (oko 5,8 miliona evra).
Što se tiče uvoza, na prvom mjestu je Turska, sa 4,9 miliona KM (2,5 miliona eura).
Srbija je drugoplasirana na ovoj listi, sa uvozom vrijednim 4,1 milion KM (oko 2,1 milion eura).
