Malo koja vojna operacija u novijoj historiji Sjedinjenih Američkih Država, koliko god ona nominalno bila "specijalna" i "ograničena", ima slabiju podršku američke javnosti od ove aktuelne na Bliskom istoku.
Prva ispitivanja javnog mnijenja od početka misije u Iranu, koju se zvaničnici Trumpove administracije još ustručavaju i otvoreno nazvati "ratom", tvrde da se više od polovine registriranih glasača protivi operaciji.
Očekuju da će trajati mjesecima
Prema Qinnipiacovoj anketi iz marta ove godine, načelno je podržava samo 41 posto ispitanika.
Poređenja radi, danas krajnje nepopularnu invaziju Iraka, koju je 2003. pokrenuo George Bush mlađi, tada je podržavalo čak 76 posto Amerikanaca.
Američke trupe su 2001. odmarširale u Afganistan s podrškom gotovo nevjerovatnih 92 posto, naglašava se u novoj analizi New York Timesa.
Istovremeno, uvjerljiva većina Amerikanaca, njih više od 70 posto, i to nezavisno o ideološkoj opredijeljenosti, očekuje da će sukob trajati mjesecima.
Čak tri četvrtine ispitanika smatra da je tokom sljedećih mjeseci realno očekivati teroristički napad na teritoriju SAD kao odmazdu.
Isti postotak izražava "veliku zabrinutost" zbog očekivanog naglog rasta cijena energenata, čime će se dodatno opteretiti ionako ranjeni budžet američkih domaćinstacva.
Ozračje je to u kojem je početkom marta i službeno počela osmomjesečna kampanja za nikad važnije međuizbore - midtermse.
Izbori sredinom mandata
Riječ je o izbornim ciklusima koji se redovno održavaju sredinom predsjednikovog mandata, a služe kao svojevrstan referendum o zadovoljstvu nacije viđenim i učinjenim u prvoj etapi četverogodišnjeg služenja.
Njihov rezultat definira novi omjer snaga u Kongresu, zakonodavnom tijelu koje ima zadatak kočiti samovolju Bijele kuće.
Proteklih je mjeseci čak i režimskim glasilima aktuelnog režima u SAD-u bilo gotovo nemoguće pronaći anketu koja je republikancima davala optimistične prognoze na biralištima u novembur, prenosi Jutarnji list.
Štaviše, čak su i Fox News te MAGA influenseri nevoljko priznali da američku desnicu čeka herkulijanski zadatak pokušaja sprečavanja ili barem minimiziranja "plavog vala".
Osim što su nezapamćeno okrutne i nasilne racije agenata imigracijske službe (ICE) Trumpu potopile rejting i o najpopularnijem pitanju - migrantskoj reformi i sigurnosti građana - građani sve samouvjerenije tvrde da je nova administracija potpuno zanemarila glavni društveni problem zbog kojeg su 2024. i ostvarili izbornu pobjedu, a to je pitanje priuštivosti života u Americi.
U novembru 2024., kada su Amerikanci birali predsjednika, stopa inflacije na godišnjem se nivou kretala oko 2,7 posto, dok su neprestano rastuće cijene najamnine i namirnica indeks neumorno gurale u nebesa.
Sve prazniji novčanici
No, iako je već do kraja 2025. inflacija u SAD načelno stabilizirana, američki potrošači tvrde da njihovi novčanici u najboljem slučaju osjećaju "stagnaciju" ili "dodatno pogoršanje" jer cijene, osim što ne silaze na pretpandemijske nivoe, dobrim dijelom nastavljaju rasti zbog Trumpovih divljih i nepromišljenih geopolitičkih poteza, carina i vojnih intervencija.
Danas samo 39 posto Amerikanaca još ima povjerenja u ekonomsku politiku Trumpa. Gotovo 40 posto ispitanika tvrdi da im je financsjska situacija danas osjetno gora nego što je bila tokom mandata Trumpovog prethodnika Joea Bidena
Ako se privremeno stavi sa strane permanentna promjenjivost carina i njihovih stopa, činjenica je da ih podmiruju američka preduzeća i potrošači, a ne zemlje izvoznice (kako se inicijalno obmanjivala javnost).