Izvoz trešnje na svjetsko tržište predstavlja veliku priliku za bh. voćare. Međutim, da bi se taj potencijal u potpunosti ostvario potrebno je napraviti veliki zaokret u uzgoju tog voća.
Istaknuto je to na radionici održanoj na Univerzitetu "Džemal Bijedić" u Mostaru (UNMO) u okviru projekta "Istraživanje karakteristika talijanskih sorti trešnje na prostoru submediteranske Hercegovine".
Potreban zaokret za svjetsko tržište
Projekt se bavi komparativnim istraživanjima fenoloških, morfoloških i tehnoloških karakteristika devet perspektivnih talijanskih kultivara trešnje.
Profesor na Agromediteranskom fakultetu UNMO-a i sudionik projekta Ahmed Džubur istaknuo je kako ovaj projekt ima izuzetnu praktičnu vrijednost za submediteranski i kontinentalni dio Bosne i Hercegovine.
"Sortiment trešnje u BiH izuzetno je zastario. Uzgojni oblici također su potpuno neprimjereni. Suočavamo se s velikim trendom odlijeva ljudi i nedostatkom radne snage. Organizacija za prehranu i poljoprivredu (FAO) BiH prepoznala je potrebu da se uradi komparativna analiza morfoloških, fenoloških i bioloških karakteristika devet najperspektivnijih talijanskih kultivara trešnje u agroekološkim uvjetima Mostara, Stoca i Trebinja", kazao je Džubur.
Naglasio je da od ovog projekta ima velika očekivanja. Uvođenjem novih sorti trešnje otvaraju vrata izvoza bh. uzgajivačima na svjetsko tržište.
"Projekt će biti veliki stimulans Federalnom ministarstvu poljoprivrede i Ministarstvu poljoprivrede Republike Srpske (RS) da se krene i s procesom introdukcije. Ne samo za ovu već i za druge voćne vrste, što nažalost nedostaje već priličan broj godina.
Postoji ogroman potencijal
Ovo je bitno zato što su trešnje koje su u standardnom sortimentu u većini slučajeva nekonkurentne na inozemnom tržištu na kojem postoji ogroman potencijal za izvoz trešanja.
Cilj su izuzetno krupni plodovi odgovarajućeg kolorita, jako olakšana berba i rezidba, te da u Trebinju, Popovom polju, Dubravskoj visoravni, širem prostoru Mostara, koji su izuzetan trešnjarski kraj, ljudima koji se time bave omogućimo potpuno drugi pristup u svemu ovome što je od velike komparativne prednosti i šanse postalo veliki hendikep", kazao je Džubur.
Na istraživanju karakteristika italijanskih sorti trešnje na prostoru submediteranske Hercegovine rade profesori, sudionici i eksperti s Agromediteranskog fakulteta UNMO-a i Poljoprivrednog fakulteta iz Istočnog Sarajeva.
Mirjana Radović dolazi s Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu.
Kazala je kako se benefit ovog projekta ogleda u tome da će dobiveni pozitivni rezultati imati utjecaj na proizvodni segment, ali i znanstvenu praksu.
"Mislimo da ćemo s ovim novim sortama trešnje koje smo izabrali, naravno i s novim podlogama koje su možda relativno i novije za naše agroekološke uvjete, i naravno, s izborom uzgojnog oblika ostvariti određeni benefit.
Bitan za poljoprivredne proizvođače
On se ogleda u tome da će dobiveni pozitivni rezultati sigurno imati utjecaj na praktični i proizvodni segment, ali i na znanstvenu praksu.
Kad dobijemo te pozitivne rezultate o sortama, podlogama i uzgojnim oblicima u ovom submediteranskom dijelu BiH cilj je to prezentirati u smislu određene monografije ili vodiča. Oni će biti izuzetno bitan za poljoprivredne proizvođače", kazala je Radović.
Također, jedan od ciljeva je uvrstiti odabrane sorte u sortnu listu Bosne i Hercegovine.
"Još jedna prednost projekta je u tome što ćemo raditi obuke proizvođača trešnje o tehnikama, načinima rezidbe. Odnosno, generalno, o uvođenju tih novih tehnologija u proizvodnji trešnje u BiH", kazala je Radović.
Italijanske sorte izabrane su, među ostalim, zbog krupnoće ploda.
"Izabrane su iz jedne italijanske serije. Cilj je bio stvoriti sorte nešto šireg perioda sazrijevanja (30-40 dana). Druga stvar zašto smo izabrali baš njih je zato što se ove sorte odlikuju izuzetno krupnim plodovima.
Idući razlog su kvalitativni parametri ploda. U pitanju su sorte tamno obojene pokožice ploda. One sadrže veliku količinu korisnih hemikalija", navela je Radović.
Mnogo projekata
Program koordinator za FAO u BiH je Vlado Pijunović.
On je kazao kako Organizacija za prehranu i poljoprivredu već dugi niz godina pomaže institucijama u Bosni i Hercegovini na usklađivanju politika, strategija i akcija koje će dovesti do bolje kvalitete života svih građana.
"FAO u BiH trenutno provodi više od 18 raznih projekata u raznim sektorima i oblastima poljoprivrede i ruralnog razvoja. U tom pogledu ćemo nastaviti i dalje.
Vidjeli smo određeni pad kada je u pitanju proizvodnja trešnje. Loš plod, slabije kapacitete i sve ostalo. Odlučili smo zajedno s fakultetima pokušati pomoći regiji Hercegovine. Da se uvedu neke nove vrste koje će dati bolji prinos i koje će pomoći proizvodnji trešnje općenito", naglasio je Pijunović.
