Plan kompanije SpaceX da u Zemljinu orbitu postavi gotovo milion satelita za potrebe razvoja vještačke inteligencije izazvao je ozbiljnu zabrinutost među astronomima. Stručnjaci upozoravaju da bi ova dosad neviđena satelitska mreža mogla trajno narušiti izgled noćnog neba i otežati astronomska istraživanja sa Zemlje.
Prema planovima kompanije Elona Muska, ogromna satelitska konstelacija koristila bi praktično neograničenu solarnu energiju i hladnoću svemirskog vakuuma za napajanje i hlađenje računara namijenjenih obradi podataka za vještačku inteligenciju.
Sateliti veličine putničkog aviona
Prva generacija ovih letjelica, nazvana AL1, bit će među najvećima ikada lansiranim u orbitu. Kada se u potpunosti rasklope solarni paneli i sistemi za hlađenje, jedan satelit dosezat će dužinu od čak 70 metara, što je više od raspona krila aviona Boeing 747.
Upravo njihova veličina i reflektivnost predstavljaju najveći razlog za zabrinutost naučne zajednice.
Milion satelita mogao bi osvijetliti noćno nebo
Problem nije jedan satelit, već plan da ih u orbiti bude čak milion. Astronomi upozoravaju da bi toliki broj velikih objekata stvarao gotovo neprekidno svjetlosno zagađenje.
Tony Tyson, glavni naučnik Opservatorije Vera Rubin, upozorio je da bi česta lansiranja i veliki broj satelita ostavljali svijetle tragove na nebu koje zemaljski teleskopi neće moći izbjeći.
Prema njegovim riječima, sjaj noćnog neba mogao bi postati uporediv sa svjetlošću polumjeseca, što bi ozbiljno ugrozilo brojna astronomska istraživanja.
Sateliti će biti vidljivi i usred noći
Planirano je da sateliti kruže na visinama do 2.000 kilometara, gdje će gotovo neprekidno biti obasjani Sunčevom svjetlošću. Zbog toga će ih ljudi sa Zemlje moći vidjeti kao sporo pokretne svijetle tačke koje prolaze nebom.
Astronom i stručnjak za zaštitu tamnog neba John Barentine ocijenio je da se radi o izazovu kakav naučna zajednica do sada nije imala u eri komercijalnog istraživanja svemira.
Astronomi strahuju za budućnost istraživanja
Najveći problem predstavljaju širokougaoni teleskopi koji svakodnevno prate ogromne dijelove neba u potrazi za supernovama, asteroidima i drugim prolaznim pojavama.
Svaki prolazak satelita kroz vidno polje ostavlja svijetlu liniju na fotografijama, uništava dio prikupljenih podataka i može izazvati lažne alarme u automatskim sistemima.
Simulacije Evropske južne opservatorije pokazuju da bi njihov čuveni Veoma veliki teleskop (VLT) mogao izgubiti čak 28 posto korisnog vidnog polja zbog ovih satelita.
Veći rizik od sudara u svemiru
Osim svjetlosnog zagađenja, naučnici upozoravaju i na povećan rizik od sudara satelita u orbiti. Veliki broj letjelica povećava mogućnost nastanka svemirskog otpada koji bi mogao izazvati lančane sudare i pojedine dijelove Zemljine orbite učiniti neupotrebljivim za buduće misije.
Moguće posljedice po atmosferu
Još jedna zabrinutost odnosi se na sagorijevanje starih satelita pri povratku u atmosferu. Procjene pokazuju da bi se, zbog stalne zamjene satelita novim, jedan satelit mogao raspasti u atmosferi svaka tri minuta.
Tom prilikom oslobađale bi se velike količine aluminijum-oksida i drugih materijala, čiji utjecaj na ozonski omotač i klimu još nije dovoljno istražen.
Uz to, održavanje ovako velike satelitske mreže zahtijevalo bi česta lansiranja raketa, što bi dodatno povećalo emisiju štetnih gasova.
Noćno nebo pripada svima
Astronomi poručuju da je noćno nebo zajedničko naslijeđe cijelog čovječanstva i pozivaju na donošenje međunarodnih pravila koja bi ograničila broj satelita i njihovu reflektivnost.
Bez jasnih propisa, upozoravaju stručnjaci, buduće generacije mogle bi umjesto zvjezdanog neba posmatrati hiljade umjetnih svjetala koja kruže oko naše planete, dok bi mogućnost istraživanja dubokog svemira sa Zemlje bila ozbiljno narušena.