Silicijska dolina i tradicionalni Hollywood nalaze se na ivici otvorenog sukoba u borbi za svaku minutu slobodnog vremena gledalaca. Dok tehnološki giganti poput Mete i Amazona sve agresivnije osvajaju televizijske ekrane, filmski studiji pokušavaju pronaći način da opstanu u tržišnoj utakmici koja vrijedi stotine milijardi dolara.
Granica između onih koji stvaraju sadržaj i onih koji upravljaju platformama gotovo da više ne postoji. YouTube i Instagram odavno su prerasli okvire pametnih telefona i sve više ciljaju dnevne sobe korisnika, zbog čega se veliki medijski igrači okreću skupim spajanjima i akvizicijama kako bi ostali konkurentni. Uz ubrzan razvoj umjetne inteligencije i sve veći utjecaj velikih korporacija na distribuciju sadržaja, mnogi upozoravaju da je autorska sloboda pod sve većim pritiskom.
Dnevni boravak postao je novo bojno polje
Prema posljednjim podacima agencije Nielsen, YouTube je uvjerljivo vodeća platforma kada je riječ o vremenu koje korisnici provode gledajući sadržaj na televizorima. Netflix, koji je godinama dominirao streaming tržištem, bilježi usporavanje rasta, dok ostali servisi zaostaju.
Sa više od 60 milijardi dolara prihoda prošle godine, YouTube je izrastao u jednu od najvećih medijskih kompanija na svijetu.
Ni Meta ne planira ostati po strani. Kratki videozapisi na Instagramu i Facebooku već donose oko 50 milijardi dolara prihoda od oglašavanja, više nego Paramount, Warner Bros. i NBCUniversal zajedno. Kompanija sada testira duže horizontalne videozapise prilagođene televizorima, a partnerstvo sa Samsungom, koji će aplikaciju integrisati u nove modele televizora, potvrđuje njihove ambicije da osvoje i najveći ekran u domu.
Za Disney, Paramount i ostale tradicionalne studije situacija nije nimalo jednostavna. Nakon što su izgubili bitku za pažnju korisnika na mobilnim uređajima, sada nastoje spriječiti isti scenarij i na televizorima. Svaka minuta koju publika provede na YouTubeu ili Instagramu znači manje vremena za skupe filmske i televizijske projekte u koje ulažu stotine miliona dolara.
Velika spajanja kao pokušaj opstanka
Kako odgovoriti kompanijama koje kontrolišu najveći dio interneta? Tradicionalni mediji spas pokušavaju pronaći u velikim spajanjima.
Foxova kupovina platforme Roku, vrijedna 22 milijarde dolara, potpuno mijenja njihovu poziciju na tržištu. Fox više nije samo proizvođač sadržaja, već i kompanija koja kontroliše pristup televizijskim ekranima, zbog čega čak i Netflix, Amazon i Disney moraju sarađivati s njima kako bi došli do publike.
Sport uživo ostaje posljednji veliki adut
Sportski prijenosi uživo i dalje predstavljaju jedan od rijetkih sadržaja koji garantuje milionsku publiku u realnom vremenu. Međutim, ni taj segment više nije siguran.
Apple je već preuzeo globalna prava za američku nogometnu ligu MLS, Amazon Prime sve više ulaže u prava za NFL i NBA, dok je YouTube izdvojio milijarde dolara za ekskluzivna prava na NFL Sunday Ticket.
Time tradicionalne televizijske mreže gube jedan od svojih najvrjednijih proizvoda i važan izvor prihoda od oglašavanja.
Sličnu logiku prati i planirano spajanje Paramounta, Skydancea i Warner Bros. Discoveryja u posao vrijedan oko 111 milijardi dolara. Cilj je stvoriti dovoljno snažnu kompaniju koja će moći konkurisati gigantima poput Netflixa i Disneyja.
Ipak, zanimljivo je da iza mnogih ovih poslova stoji upravo kapital iz tehnološkog sektora. Larry Ellison finansirao je ovu transakciju novcem Oraclea, što pokazuje koliko je Hollywood postao zavisan od tehnoloških milijardera.
Disney je, s druge strane, milijarde dolara usmjerio prema svijetu videoigara kroz ulaganje u Fortnite, svjestan da se borba za pažnju publike odavno ne vodi samo kroz filmove i serije.
Industrija videoigara postala je najveći pobjednik
Dok se Hollywood i tehnološke kompanije nadmeću oko televizijskog sadržaja, najveći rast ostvaruje industrija videoigara.
Danas ona ostvaruje više prihoda nego filmska i muzička industrija zajedno. Microsoft je to prepoznao kupovinom Activision Blizzarda za gotovo 70 milijardi dolara, računajući na činjenicu da mlađe generacije žele interaktivno iskustvo, a ne samo pasivno gledanje sadržaja.
Dok filmski studiji pokušavaju povećati broj pretplatnika na streaming platformama, najveća borba za pažnju publike već se vodi na konzolama i računarima.
Algoritmi i korporacije sve više određuju sadržaj
Sve veći utjecaj tehnoloških kompanija otvara i pitanje kreativne slobode.
Amazon MGM nedavno je obustavio produkciju filma o izvršnom direktoru OpenAI-ja Samu Altmanu, iako je projekat bio gotovo završen. U isto vrijeme Amazon je potpisao višemilionski ugovor s OpenAI-jem, što je izazvalo brojne spekulacije.
Slične kontroverze pratile su i Apple, koji je prekinuo saradnju s Jonom Stewartom nakon njegovih kritika Kine i razvoja umjetne inteligencije.
Istovremeno, Google ulaže desetine miliona dolara u renomirane studije poput A24 kako bi razvijao alate zasnovane na umjetnoj inteligenciji, što dodatno potvrđuje koliko tehnološke kompanije sve više utiču na način nastanka i distribucije sadržaja.
Zbog toga brojni autori strahuju da bi originalne ideje mogle ustupiti mjesto generičkom sadržaju prilagođenom algoritmima. Budućnost industrije zabave sve manje zavisi od kvaliteta scenarija, a sve više od toga ko kontroliše platformu preko koje će publika taj sadržaj gledati. Bitka za dominaciju tek je počela.