Japanski automobilski gigant Honda zabilježio je gubitak od 2,7 milijardi dolara za poslovnu godinu završenu krajem marta, što je prvi takav pad kompanije još od izlaska na berzu 1957. godine.
Glavni razlog velikih finansijskih problema jeste skupo povlačenje iz ambicioznih planova vezanih za električne automobile. Honda je prijavila više od devet milijardi dolara otpisa i troškova restrukturiranja, nakon što se pokazalo da kupci ne prelaze na električna vozila tempom koji su proizvođači očekivali.
Kompanija je prethodnih godina ulagala milijarde u razvoj novih električnih modela, s ciljem da do 2040. godine sva njena vozila budu električna ili na vodonik. Ova strategija trebala je Hondu pozicionirati ispred konkurenata poput Toyote, koja se i dalje oslanja na hibride i motore s unutrašnjim sagorijevanjem.
Ipak, nakon početnog talasa oduševljenja, tržište je pokazalo mnogo manje interesa nego što se očekivalo.
Kupce i dalje odbijaju visoke cijene električnih automobila, nedovoljno razvijena mreža punionica, ali i smanjenje državnih subvencija u Sjedinjenim Američkim Državama, koje su jedno od ključnih tržišta za Hondu.
Prema navodima medija, prodaja električnih vozila u SAD-u tokom 2025. godine pala je za oko četiri posto.
Zbog toga je Honda odustala od tri velika električna modela namijenjena sjevernoameričkom tržištu, dok su projekti jeftinije serije razvijane s General Motorsom, kao i visokotehnološkog automobila koji je razvijala sa Sonyjem, stavljeni na čekanje.
Problemi Honde nisu usamljen slučaj. I drugi veliki proizvođači automobila, od evropskog Stellantisa do američkog Forda, bilježe milijardske gubitke u električnim programima.
Sve to pokazuje da zelena tranzicija u auto-industriji sve više liči na skupo otrežnjenje nakon godina velikih obećanja i agresivnih planova za potpunu elektrifikaciju tržišta.