Od prehrambene industrije u Hercegovini pa do drvne i tekstilne u Bosni, proizvodnja u BiH, unatoč krizi i brojnim izazovima na tržištu, sve više dobiva na značaju kao pokretačka snaga ekonomije. Brojke su na strani domaće ekonomije, a tome svjedoče i podaci prema kojima je izvoz iz BiH u prvih pola godine iznosio 6,7 milijardi KM i veći je za 30,53% u odnosu na isto razdoblje lani, dok je, primjerice, u junu ove godine ukupna desezonirana industrijska proizvodnja veća za 18 posto u odnosu na juni prošle godine, piše Večernji list BiH.
Agroindustrija
Posebno raduje što su vidljivi znakovi oporavka u proizvodnji hrane, tradicionalnom načinu privređivanja za veliki broj stanovnika u BiH. Tako agroindustrijski i prehrambeni sektor sudjeluje u robnoj razmjeni s 12% te je u prvom polugodištu tekuće godine povećan i izvoz. A dvije pozitivne priče iz Hercegovine svakako će doprinijeti i jačanju ovoga sektora. Nekadašnji gigant prehrambene industrije, čapljinska Lasta, dobija nova krila te će, uz malo sreće, ponovno osvajati domaća i inozemna tržišta, a o ozbiljnosti s kojom se krenulo u njezinu revitalizaciju govori i činjenica da će se proizvodni proces obavljati na najmodernijim strojevima te vrste u svijetu.
Krajem ovoga mjeseca očekuje se probna proizvodnja keksa, a nakon toga planira se i sadnja lješnjaka i smokava, kao domaće sirovine koja će se koristiti u budućim proizvodima. Na jugu zemlje pak posljednjih nekoliko godina postoji vidljiv trend ponovnog iskorištavanja prednosti kraških polja, a što se posebice reflektira kroz proizvodnju paradajza, ali i paprike. Iza projekta stoji otkup koji vrši Podravka kroz kapitalni projekt koji se realizira u saradnji s mostarskom Marinadom, a zahvaljujući kojem paradajz i paprike pronalaze svoj put na niz tržišta Europske unije. Ove su godine, podsjećamo, na nekoliko kraških polja zasađena čak dva miliona presadnica industrijskog paradajza i rog-paprike.
Niz primjera
I iz drugih krajeva zemlje dolaze dobre vijesti kada je riječ o nekoliko proizvodnih grana; jedna od njih je i drvna, a čiji se napredak reflektira i kroz porast izvoza namještaja, čija je vrijednost zabilježila značajan skok. Tako je u prva tri mjeseca izvoz namještaja dosegnuo brojku od 103,96 miliona maraka, što je respektabilno povećanje u odnosu na prva tri mjeseca pretpandemijske 2019. kada je iznosio 84,69 miliona maraka. Oporavlja se i tekstilna industrija, a posebice proizvodnja sjedala, te je tako u prva tri mjeseca ove godine izvoz dosega brojku od 143,84 miliona maraka, što je gotovo na razini prva tri mjeseca 2019. kada je izvoz iznosio 144,04 milijuna maraka. A najveći skok vidljiv je u izvozu električne energije koji je dosega 233,65 miliona maraka, što je značajno više u odnosu na prva tri mjeseca pretpandemijske 2019. kada je izvoz iznosio 158,57 miliona KM. Rast bilježi i metalska industrija, pa je tako izvoz metalnih konstrukcija iznosio 87,15 miliona maraka, što je više u odnosu na prva tri mjeseca pretkrizne 2019. godine.
