Hrvatska se nalazi među šest zemalja koje su u odnosu na svoj bruto domaći proizvod pružile najviše ukupne pomoći Ukrajini, izjavio je državni tajnik Ministarstva vanjskih poslova Frano Matošić nakon sastanka ministara vanjskih poslova država članica NATO-a.
On je naglasio da je Hrvatska do sada osigurala 14 paketa bilateralne vojne pomoći Ukrajini, a u pripremi je i 15. paket. Pomoć, kako je precizirao, uključuje humanitarnu, vojnu, energetsku i drugu vrstu podrške, čime se Hrvatska svrstava među najangažiranije saveznike Kijeva.
Matošić je podsjetio i na podršku zbrinjavanju ukrajinskih vojnih ranjenika, invalida te pomoć u razminiranju, gdje Hrvatska koristi iskustva iz Domovinskog rata. Dodao je da će Hrvatska do 2030. godine izdvajati tri posto BDP-a za vojnu opremu.
Govoreći o centralnoj temi sastanka – Ukrajini i jačanju odbrambenih kapaciteta NATO-a – Matošić je podvukao da svi ministri snažno podržavaju napore da se osigura trajan i pravedan mir, uz puno poštivanje ukrajinskih granica i suvereniteta.
''Ukrajina je međunarodno priznata država u svojim granicama i to ne smije biti dovedeno u pitanje. Međunarodno pravo se ne smije kršiti.'' – istaknuo je.
Osvrnuo se i na odsustvo američkog državnog sekretara Marca Rubija, kojeg je mijenjao zamjenik Christopher Landau, ocijenivši da se Sjedinjene Države istovremeno suočavaju s brojnim globalnim krizama.
Matošić je naglasio da Rusija kao agresor ne smije biti nagrađena te da je nastavak sankcija nužan. Dodao je da Ukrajinci “brane granice EU-a i NATO-a” te zaslužuju kontinuiranu pomoć.
“Ruski maligni utjecaj sve vidljiviji na Zapadnom Balkanu”
Govoreći o Zapadnom Balkanu, hrvatski državni tajnik upozorio je na osjetljivost regije i rastući ruski utjecaj.
''Srbija je danas centar djelovanja ruskih medija Russia Today i Sputnik, koji su pod sankcijama EU. Istovremeno, visoke ruske delegacije i operativci nastavljaju se pojavljivati u Beogradu.'' – rekao je.
Matošić je naglasio da se ruski maligni utjecaj vidi i u Bosni i Hercegovini, kao i u drugim državama regiona, te pozvao NATO da se češće i detaljnije bavi zapadnobalkanskim pitanjima.
Naveo je da očekuje da će NATO do proljeća pripremiti posebne dokumente o situaciji u regionu, uoči narednog samita koji će biti održan u Turskoj.