Ptičja gripa koja se prošli mjesec pojavila u Hrvatskoj nije opasna za ljude, ali može nanijeti veliku gospodarsku štetu uzgojima peradi, istaknuli su u utorak stručnjaci Hrvatskog veterinarskog instituta koji ipak uzgajivačima preporučuju cijepljenje protiv humane gripe.
Ptičja gripa utvrđena je kod divljih ptica (labudova i divlje patke) u Lonjskom polju, na Varaždinskom jezeru i obali srednjeg Jadrana te u domaće peradi u okolici Siska.
Stručnjaci Hrvatskoga veterinarskog instituta utvrdili su da je riječ o ptičjoj gripi podtipa H5N1, no taj se podtip razlikuje od onoga koji se u Hrvatskoj pojavio prije 16 godina.
Uzgajivačima peradi se preporuča da se cijepe protiv humane gripe.
U dva virusa H5N1 detektiranima u studenome ove godine nisu prisutne ključne mutacije koje im omogućavaju učinkovito zaražavanje ljudi, no stručnjaci, zbog zoonotskog potencijala virusa ptičje gripe, uzgajivačima peradi ipak preporučuju cijepljenje protiv humane gripe.
"Rezultati sekvenciranja genoma dva virusa H5N1 detektirana istog dana prošli mjesec na dvije bliske lokacije u Lonjskom polju ukazuju na njihovu međusobnu razliku temeljem koje se može zaključiti da se radi o dva neovisna unosa virusa H5N1 u Lonjsko polje, najvjerojatnije migracijama divljih ptica iz Rusije. Oba virusa su patogena za perad i unosom u uzgoje peradi mogu izazvati velike gospodarske štete", navode s Instituta, a prenosi Hina.
Voditelj Nacionalnog referentnog laboratorija za influencu ptica (ptičju gripu) i newcastlesku bolest Vladimir Savić je na konferenciji za novinare pojasnio da su ti virusi istog podtipa kao i virus H5N1 koji se u Hrvatskoj pojavio 2005./2006. godine, no radi se samo o istom podtipu, ali s različitim svojstvima u smislu zaražavanja čovjeka.
Savić je upozorio da se uzgajivači peradi moraju strogo držati Naredbe o mjerama za sprječavanje pojave i širenja influence ptica na području Hrvatske, perad trebaju držati u zatvorenim prostorima, a patke i guske razdvojiti od kokoši, purana i druge peradi.
"U slučaju da je čovjek zaražen virusom humane gripe i istovremeno se zarazi bilo kojim virusom ptičje gripe, iz ta dva virusa u zaraženoj osobi može nastati novi virus gripe s nepredvidljivim svojstvima koja mogu uključivati i vrlo lako zaražavanje i širenje među ljudima", naglasio je.
Inače, ptičja gripa se u Hrvatskoj u proteklih šest godina pojavljuje učestalo tijekom hladnijeg dijela godine. U tom razdoblju nije detektirana jedino 2018. i 2019. godine, a ona zabilježena u istočnoj Hrvatskoj u ožujku ove godine bila je podtipa H5N8, dok je jesenas došla u podtipu H5N1.
Slučajevi ptičje gripe trenutno su prisutni i u drugim europskim zemljama, a u nekima poput Mađarske i Italije njihov je broj iznimno velik. Budući da su se najvjerojatnije hranile uginulim divljim pticama, virus je pronađen i kod lisica i vidri.
Ako se meso peradi i jaja termički obrade, opasnosti od zaražavanja ljudi virusom ptičje gripe nema, a građanima se preporučuje da ne hrane divlje ptice i s njima ne stupaju u kontakt, a ako pronađu uginulu pticu, o tome trebaju obavijestiti nadležne službe.
