Situacija u susjednoj Bosni i Hercegovini je uzavrela, iako teško možemo reći da ikada bila mirna. Najnoviji povod za dizanje strasti je proslava tzv. Dana Republike Srpske, a sve u organizaciji člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika. Proslava tog dana je utoliko sporna jer je Ustavni sud BiH još 2016. godine taj dan okvalificirao neustavnim jer "vrijeđa osjećaje Hrvata i Bošnjaka koji žive u RS", piše hrvatski vanjsko-politički analitičar Branimir Vidmarović.
Ipak, to nije spriječilo Dodika i vlasti RS-a da u Banjoj Luci ponovo su organiziraju proslavu 9. siječnja. Riječ je o datumu kada je 1992. godine skupina srpskih zastupnika u skupštini tadašnje SR BiH protuzakonito proglasila “srpsku republiku BiH” kao dio plana da se spriječi proglašenje neovisnosti BiH i ona zadrži u sastavu krnje Jugoslavije pod dominacijom Slobodana Miloševića.
Predsjednica RS Željka Cvijanović je na svečanosti u Banja Luci rekla kako su događai koji su uslijedili 1990-ih zapravo bila tek borba za slobodu, odbacujući bilo kakvu odgovornost čelnika bosanskih Srba iz 1992. za izbijanje rata.
'Genocid započet u NDH'
Dodikovu proslavu uglavnom su ignorirali predstavnici međunarodne zajednice u BiH no došli su ruski i kineski veleposlanik, patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije kao i cijeli niz visokih dužnosnika iz Srbije predvođenih premijerkom Anom Brnabić.
Brnabić je pritom rekla kako je postojao plan da se “sa stankom od 50 godina nastavi genocid započet u NDH” pa je RS stvorena kako bi se to spriječilo te uspostavio mir i stabilnost.
Osim glavne svečane proslave u Banja Luci, neustavni Dan RS-a slavio se i u ostalim gradovima diljem BiH s većinski srpskim stanovništvom. Mnoge te proslave začinjene su sa spornim nacionalističkim pjesmama koje spominju ubijanja, ali i genocid u Srebrenici. Na ulicama tih gradova osvanuli su i brojni grafiti i poruke podrške ratnim zločincima, među kojima je najspominjaniji Ratko Mladić.
Ovogodišnja proslava nastavljena je i dan kasnije, u ponedjeljak Svečanom akademijom u Brčkom. "Srbi se zalažu za mir. "Muslimani“ misle da im je ovo sada odlučna točka u kojoj mogu nešto završiti, računaju na Bidenovu administraciju koja se vratila iz vremena Clintona. Vidjet ćete uskoro O'Briena (američki koordinator politike sankcija) koji će hodati ovuda i govoriti tko je lopov, a tko pošten. Ali, većeg lopova i većih otimača na svijetu nema od Amerikanaca", rekao je tom prilikom Dodik.
Američke sankcije
Ne treba čuditi ovakav agresivan nastup naspram Sjedinjenih Država kada se zna da je samo nekoliko dana ranije administracija Joe Bidena pooštrila sankcije Dodiku zbog, kako su naveli, "koruptivnih aktivnosti" i "pokušaja urušavanja daytonskog mirovnog sporazuma, motiviranih vlastitim interesom, koji ugrožavaju stabilnost BiH i cijele regije".
Drugim riječima, Dodik sada ne može putovati u SAD, ali ni poslovati s tvrtkama iz te zemlje. "Što se tiče Amerikanaca, ostalo je još samo da me ubiju, da me smaknu. Pa evo, želim to javnosti reći, ako se to dogodi, da su to napravili Amerikanci uz asistenciju Britanaca", rekao je Dodik kojeg sankcije nisu pretjerano uznemirile te ih je proslavio s pjesmom "Metar moga sela, Amerika cijela“.
Da same sankcije nisu učinkovito sredstvo u međunarodnim odnosima smatra vanjsko-politički analitičar Branimir Vidmarović. "One su simbolične i pokazuju odnos SAD-a prema Dodikovoj politici, ali one ne dovode do nekog konačnog cilja jer nema razrađene strategije. Pogotovo ne pridonose ničemu u ovoj situaciji jer Dodik ima puno prostora u sivoj ekonomskoj i političkoj zoni“, kaže nam Vidmarović.
A da se radi o simboličnoj gesti dokaz i činjenica da Dodik nema imovinu u SAD-u, niti je planirao putovati tamo. "U situaciji kada nema dobre oporbe i nema političkog rješenja na vidiku to može biti i kontraproduktivno i može dovesti do zbijanja redova među njegovim pristašama“, dodaje Vidmarović.
Koliko je realan raspad BiH?
Da Dodik pleše na valu nacionalizma dokaz su i brojni grafiti i poruke podrške koje su se tijekom ovih dana mogli vidjeti u RS-u. "Nije to ništa novo, ali na žalost to je ta politička putanja jer nema drugih opcija. I usporedba BiH s NDH je samo dio onoga što on plasira za svoje biračko tijelo. Jednostavno im daje ono što oni žele čuti“, objašnjava Vidmarović.
Osim što se služi nacionalističkom retorikom Dodik već dugi niz godina prijeti o odcjepljenjem RS-a od ostatka BiH, a isto nije propustio spomenuti niti tijekom proslave u Banja Luci. "U Sarajevu nema budućnosti. Ne smijemo se vezivati za BiH da ne bismo žalili kada neminovno odemo. Svaki nacionalni pokret ima jedinstven cilj, da izgradi narodnu državu, a tako je i kod nas“, rekao je Dodik.
Čak je i u nedavnom intervjuu beogradskim Večernjim novostima rekao kako je uvjeren da će "Republika Srpska jednog dana biti nezavisna država i da će imati svoj federalni ili konfederalni status sa Srbijom".
'Primoran na sivu zonu i kriminal'
No Vidmarović smatra da to i nije realan scenarij, a čak i da se to dogodi ne bi odgovaralo Dodiku.
"Takvu državu jednostavno nitko ne bi priznao. Ona bi se našla u međunarodnoj izolaciji. Srbija jako dobro surađuje, ali i ovisi o europskoj i američkoj ekonomskoj pomoći te se ne bi usudila na takav potez. Sve europske države bi također prestale surađivati s RS-om. Ostaje samo Rusija, međutim financijska suradnja tih zemalja je slaba. Time bi Dodik bio još više primoran na uvlačenje u kriminal i sivu zonu“, objašnjava.
Dodaje kako si Dodik tim izjavama samo daje na važnosti te da je njegov jedini cilj da se održi na čelu RS-a i na taj diktira daljnji razvoj BiH. "On je svjestan svog okruženja i ne može preseliti RS na neki drugi kontinent niti može preko noći podići njen BDP, njegov cilj je da bude jedan od glavnih aktera svih procesa“, kaže Vidmarović.
I Pupovac i Dodik na tzv. Danu RS-a
I Hrvatska je imala predstavnika na obilježavanju dana RS-a jer je tamo bio i zastupnik u Hrvatskom saboru i predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) Milorad Pupovac. Sličan scenarij gledali smo i prije tri godine kada su predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović i njegov stranački kolega i ministar financija BiH Vjekoslav Bevanda prisustvovali svečanosti u Banja Luci.
"Nije toliki problem u Čoviću jer smatram da bi se lideri unutar BiH trebali češće posjećivati i češće razgovarati. S druge strane, ako je Pupovac išao kao predsjednik SNV-a onda to ima određeni legitimitet jer je riječ o srpskoj etičkoj manjini. Pupovac ima daleko manji značaj u hrvatskoj politici nego što ga desni krugovi vole predstavljati jer o gotovo ničemu ne odlučuje. On je lojalan Hrvatskoj jer se inače ne bi održao toliko. On je najlojalniji Srbin u Hrvatskoj“, govori Vidmarović.
Smatra kako je Hrvatska premala da bi utjecala na unutarnje stvari u BiH jer to mogu samo velike sile. "Hrvatska mora slati poruku da se zalaže za reformu BiH kao federaciju triju naroda. Ako se fokusiramo samo na Hrvate onda to ne pridonosi zajedništvu BiH. Stoga su dobre nedavne poruke ministra Gorana Grlića Radmana o integraciji BiH u euroatlantsku sigurnosnu zonu“, kaže.
Ugled Dodika u Hrvatskoj
Vidmarović smatra kako samog Dodika u Hrvatskoj poštuju kao "političara s kojim se može lako dogovoriti“. U tom smjeru idu i riječi predsjednika Zorana Milanovića. "Predsjednik ima tu jednu svoju fazu u kojoj ima potrebu da kontrira Vladi i premijeru. I to je dobro, ali pritom daje neke izjave koje nisu promišljene. To ne utječe toliko na BiH, ali izvana djelujemo neozbiljno jer izgledamo poput male zemlje koja se sama sa sobom ne može dogovoriti“, dodaje Vidmarović.
Da veliki igrači mogu promijeniti odnose u BiH slažu se mnogi. SAD je napravila tek mali korak sa sankcijama Dodiku, a istim bi putem mogla krenuti i Europska unija. Čelnici EU oštro su osudili negativnu i huškačku retoriku koja izaziva podjele, a koju su čelnici RS-a koristili tokom proslave 9. siječnja.
"Ne zaboravimo da je Dodik došao na čelo RS-a kao projekt Zapada koji ga je hvalio za umjerenost i smatrao da je dobra alternativa Radovanu Karadžiću. Naravno, on je kasnije evoluirao u to što je evoluirao kao i svi balkanski lideri kada se ukopaju na vlasti i postanu mini gazde u svom komšiluku“, podsjeća Vidmarović. Smatra kako je BiH u fokusu svjetske politike, pogotovo europske, no da nitko ne zna kako pristupiti tom problemu.
Tko će napraviti prvi korak?
"EU sada čeka jači angažman SAD-a, a on je zaokupiran s puno važnijim vanjskopolitičkim problemima poput Kine. I Europa kao takva odlazi iz fokusa SAD-a, a zajedno s njom i BiH. Primjer su i sankcije koje su samo alat, ali one ne mogu biti i svrha. EU bi voljela da SAD izradi neki plan i da zajedno krenu djelovati, ali SAD se nema previše vremena baviti Zapadnim Balkanom. I sad je pitanje tko će napraviti prvi korak“, kaže Vidmarović. Ipak, dodaje kako tu postoji jedan drugi problem koji koči velike sile da se ozbiljnije pozabave problemom u BiH.
"Onda bi morali priznati da je sve do sada bila greška. I da je klađenje na Dodika bila greška, i da je "status quo" Daytona isto bila greška, i da je trebalo puno ranije nešto poduzeti. A niti jedna zemlja ne voli govoriti da je počinila neku grešku“, tvrdi. No ipak nije sve tako crno, kaže Vidmarović, jer i EU i SAD sada barem razumiju problem te se jedino čeka tko će prvi izraditi nekakve planove i strategije ili pregovarati. "Amerikanci to sigurno neće raditi. Amerikanci će lupati sankcije“, zaključuje.
