General HVO-a protiv kojeg je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine 2015. potvrdilo jednu od najopsežnijih optužnica zbog ratnih zločina nad bošnjačkim civilima i ratnim zarobljenicima, u Hrvatskoj će nastaviti živjeti kao slobodan čovjek.
Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu na svojim je službenim stranicama danas objavilo šturo saopćenje u kojem navodi da je 17. jula donijelo rješenje da se istraga protiv hrvatskog državljanina rođenog 1970. pokrenuta zbog osnovane sumnje da je počinio krivična djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava i to ratnim zločinom nad civilima i vojnim zarobljenicima - obustavlja zbog nedostatka dokaza.
Iako mu u suhoparnom saopćenju ŽDO ne navodi ime, Jutarnji neslužbeno saznaje da se obustava kaznenog progona odnosi upravo na generala HVO-a Zlatana Miju Jelića.
Podsjetimo, Tužilaštvo BiH je krivični progon protiv Zlatana Mije Jelića u oktobru 2020. prepustilo DORH-u, jer je Jelić koji je ranije živio u BiH, preselio u Hrvatsku i postao nedostupan tamošnjim tijelima krivičnog progona. Međutim, gotovo pet godina kasnije DORH je krivični progon protiv spomenutog generala obustavio.
Za Zlatana Miju Jelića šira javnost u Hrvatskoj čula je uoči obilježavanja 25. godišnjice akcije Oluja, u ljeto 2020. kad je iz ruku tadašnjeg i današnjeg predsjednika Zorana Milanovića, primio odlikovanje za zasluge brigada i specijalne policije HVO-a u oslobađanju Hrvatske. Milanovićev čin izazvao je žestoke kritike preživjelih logoraša u BiH, medija i političkih predstavnika.
Inače, Tužilaštvo BiH je optužnicu protiv Jelića temeljilo je na dokazima koje su haški istražitelji pribavili za suđenje šestorici bosansko-hercegovačkih Hrvata - Jadranku Priliću i ostalima, kao i za suđenje Mladenu Naletiliću Tuti i njegovoj "kažnjeničkoj bojni". Prlić i ostalih pet vojnih i političkih zvaničnika HVO-a Haaški sud je pravomoćno osudio ukupno na više od 100 godina zatvora. U haškoj presudi Jadranku Prliću i ostalima ime Zlatana Mije Jelića navodi se na više mjesta.
Koristeći dokumentaciju i dokaze koje je prikupio Haaški sud, optužnica je podignuta za komandnu odgovornost. Ona Jelića tereti za ratni zločin protiv čovječnosti počinjen protivpravnim lišavanje slobode i zatvaranjem civila, etničkim čišćenjem, naređivanjem prisilnog rada ratnih zarobljenika i odgovornost za smrt i ranjavanje najmanje 40 ratnih zarobljenika tokom prisilnog rada na linijama fronta na području Mostara.
Tužilaštvo BiH u optužnici tereti Jelića da je kao general Vojne policije HVO-a bio direktno nadležan i za upravljanje logorom Heliodrom u Mostaru u kojem je HVO u zatočeništvu držao oko 200 zarobljenika.