Kada je Hubble Space Telescope lansiran 1990. godine, astronomi nisu poznavali nijednu planetu izvan našeg Sunčevog sistema. Revolucija je počela 1995. otkrićem prvog egzoplaneta, 51 Pegasi b.
Svemirski teleskop Hubble dostigao je nevjerovatnu prekretnicu, doprinoseći otkriću više od šest hiljada novih svjetova izvan našeg Sunčevog sistema. U zajedničkoj misiji NASA i European Space Agency proslavljeno je otkriće više od 6.000 svjetova, što predstavlja ključni trenutak u potrazi za planetama sličnim Zemlji i odgovoru na drevno pitanje, jesmo li sami u svemiru.
Broj potvrđenih egzoplaneta neprestano raste, a najnoviji podaci govore o 6.286 potvrđenih svjetova.
Od nule do hiljada u tri decenije
Kada je Hubble lansiran 1990. godine, astronomi nisu znali ni za jednu planetu izvan Sunčevog sistema. Revolucija je počela 1995. otkrićem egzoplaneta 51 Pegasi b, koji kruži oko zvijezde slične Suncu.
Od tada, zahvaljujući Hubbleovoj nevjerovatnoj preciznosti i mogućnosti posmatranja u ultraljubičastom spektru, naučnici su dobili uvid u atmosfere udaljenih svjetova, prateći gasove koji nestaju u svemiru i otkrivajući egzotične planete kakve ne možemo ni zamisliti u našem sistemu.
NASA je u saopštenju posebno istakla raznolikost ovih svjetova:
„Od užarenih ‘vrućih Jupitera’ do misterioznih ‘super-Zemalja’ i napuhanih gasovitih divova, svako novo otkriće proširuje naš pogled na galaksiju i produbljuje naša najstarija pitanja.“
Njegove studije pokazale su planete oblika ragbi lopte, svjetove koji isparavaju u svemir ili su tamni poput svježeg asfalta, svaki od njih dokaz je nevjerovatne mašte prirode.
Danas se egzoplanete otkrivaju različitim metodama, a najčešća je metoda tranzita, koja mjeri sitno smanjenje sjaja zvijezde kada planeta prođe ispred nje.
Raznolikost otkrivenih svjetova, od planeta prekrivenih lavom do kamenitih planeta većih od Zemlje, pomaže naučnicima da bolje razumiju kako nastaju i razvijaju se planetarni sistemi.
Umjetna inteligencija ubrzava potragu
Potraga za novim svjetovima ulazi u novu, uzbudljivu eru. Hubble danas sarađuje s NASA-inom novom generacijom opservatorija, poput moćnog teleskopa James Webb Space Telescope i satelita Transiting Exoplanet Survey Satellite, poznatog kao TESS, kako bi istražili ove planete u još većim detaljima.
Nedavni proboj dogodio se kada su naučnici, koristeći mašinsko učenje i umjetnu inteligenciju, analizirali ogromnu količinu podataka koje je prikupio TESS.
Nova studija, koja je pregledala podatke sa 83 miliona zvijezda, identifikovala je više od deset hiljada novih potencijalnih egzoplaneta.
Iako ovi kandidati zahtijevaju dodatnu potvrdu, ogroman broj novih otkrića obećava značajno povećanje broja poznatih svjetova u bliskoj budućnosti.
Jedan od kandidata, TIC 183374187 b, već je potvrđen kao planeta tipa „vrući Jupiter“, što pokazuje koliko je nova metoda efikasna.
Kombinovani rad ovih teleskopa otkriva od čega su planete sastavljene, kako se razvijaju i postoji li mogućnost da neki od njih kriju život.
Pogled u budućnost istraživanja
Dok naučna zajednica slavi prelazak granice od šest hiljada potvrđenih egzoplaneta, astronomi već gledaju prema narednim hiljadama otkrića koja nas čekaju iza kosmičkog horizonta.
Nekoliko budućih misija moglo bi potpuno promijeniti naše razumijevanje galaksije.
Svemirski teleskop Nancy Grace Roman
Nancy Grace Roman Space Telescope, čije je lansiranje planirano za septembar 2026. godine, imat će vidno polje čak sto puta veće od Hubbleovog.
Očekuje se da će otkriti desetine hiljada novih egzoplaneta koristeći metodu gravitacionog mikrolećanja.
Njegov napredni koronograf omogućit će i direktno snimanje velikih egzoplaneta blokiranjem zasljepljujuće svjetlosti njihovih matičnih zvijezda, što bi moglo donijeti prve prave fotografije tih dalekih svjetova.
Evropske misije PLATO i ARIEL
European Space Agency priprema i dvije važne misije – PLATO i ARIEL.
PLATO, čije se lansiranje očekuje krajem 2026. ili početkom 2027. godine, fokusirat će se na pronalaženje i proučavanje kamenitih planeta u nastanjivim zonama oko zvijezda sličnih Suncu.
Nedugo nakon toga, oko 2029. godine, misija ARIEL napravit će prvi veliki pregled hemijskog sastava atmosfera oko hiljadu poznatih egzoplaneta, tragajući za biomarkerima koji bi mogli ukazivati na postojanje života.