U sarajevskoj Vijećnici danas je održana konferencija posvećena zaštiti autorskih i srodnih prava u Bosni i Hercegovini, s posebnim fokusom na izazove koje donosi nagli razvoj vještačke inteligencije (AI).
Organizatori skupa su World Innovation and Change Management Institute (WICMI), Udruženje filmske industrije UFI i Udruženje Fonogram.
AI nije samo trend, već konceptualna promjena
Elmir Huremović, izvršni direktor Federalne novinske agencije (FENA) i jedan od panelista, istakao je da vještačka inteligencija više nije samo tehnološki novitet, već suštinska promjena u načinu kreiranja autorskih djela.
Prema njegovim riječima, takozvani "generative AI" stvara sadržaje koji su toliko autentični da obični konzumenti često ne mogu primijetiti razliku između originala i kopije.
Huremović je upozorio da trenutni zakoni u BiH, ali i svijetu, prepoznaju isključivo čovjeka kao autora, dok AI te granice ozbiljno pomijera i stvara konfuziju u pravnom sistemu.
Zakoni kasne za tehnologijom
Iako je Evropska unija donijela "EU Artificial Intelligence Act", Huremović naglašava da taj dokument primarno rješava pitanje označavanja sadržaja, ali ne i samu suštinu autorskih prava.
"AI se razvija izuzetno brzo, zbog čega normativni akti često kasne. Problem je što AI alati koriste autorska djela stvarnih autora kako bi kroz mašinsko učenje kreirali nešto novo, što djeluje originalno, a u osnovi je zasnovano na tuđem radu", naveo je on.
Opasnost od gubitka povjerenja u medije
Jedan od najvećih strahova koje je Huremović iznio tiče se kredibiliteta informacija. Upotreba generativne inteligencije na društvenim mrežama omogućava kreiranje lažnih, a uvjerljivih videozapisa i slika, što može dovesti do toga da javnost počne sumnjati u apsolutno svaki sadržaj koji vidi u medijima.
Ipak, naglašeno je da AI alati imaju i pozitivnu stranu – mogu optimizovati procese, uštedjeti vrijeme i novac u medijskoj, filmskoj i muzičkoj produkciji, ali samo pod uslovom da ostanu u službi ljudske kreativnosti.
Prilika za Bosnu i Hercegovinu
Uprkos tome što BiH još uvijek nema regulisan zakonski okvir u ovoj oblasti, Huremović smatra da to može biti prednost. Naša zemlja može iskoristiti iskustva Evropske unije i SAD-a kako bi razvila fleksibilan model prilagođen vlastitim potrebama.
Zaključeno je da je neophodno udružiti stručnjake iz prava, tehnologije i produkcije kako bi se zakonodavcima predstavila kompleksnost ovog problema. AI najviše pogađa kreativna zanimanja, zbog čega je brza reakcija i regulacija ključna za zaštitu domaćih autora.