Djela, vakufi i hajrati plemenitog Gazi Husrev-bega potvrda su njegove svijesti o prolaznosti dunjaluka, ali i njegove želje i nijeta da iza svoga prolaznog života ostavi traga u gradu Sarajevu i državi Bosni, poručio je u današnjoj hutbi glavni imam Begove džamije hafiz Mensur ef. Malkić, javlja Anadolu Agency (AA). Današnja hutba, obraćanje imama tokom džuma-namaza, sedmične molitve muslimana petkom, posvećena je obilježavanju velikog jubileja, 500. godišnjice imenovanja Gazi Husrev-bega za namjesnika Bosne.
Hafiz Malkić je u svojoj hutbi podsjetio kako Rijaset Islamske zajednice u BiH ove godine tim povodom organizuje i manifestaciju "Dani Gazi Husrev-begovih hajrata".
Podsjetio je kako je Husrev-beg zbog svojih velikih zasluga u osvajanju Beograda dobio epitet Gazije, koji je postao sastavnim dijelom njegovog imena.
"Gazi Husrev-beg se ubraja u red najznačajnijih namjesnika, sa najdugoročnijim i najupečatljivijim utjecajem na BiH", poručio je Malkić.
Napominuo je da je i današnja hutba svojevrsno podsjećanje na njegove hajrate i vakuf s ciljem uzimanja pouke iz njegovog plodonosnog života, mudrih odluka i dobrih djela.
"Gazi Husrev-beg hodeći odlučno vjerničkim putem na polju dobročinstva ostavio je dobrih djela s prelemenitim ciljem da njegovi hajrati i vakuf stoljećima nakon njegove smrti budu od koristi ljudima", naveo je Malkić, te nastavio:
"Zahvaljujući svijesti da mu je Uzvišeni Gospodar dodijelio dijelić vlasti i podario imetak na privremeno korištenje, Gazi Husrev-beg je u ime dragog Boga sav svoj imetak uvakufio za opće dobro, za korist ljudima i budućim generacija i postao najveći bosanskohercegovački vakif i dobrotvor."
Malkić je podsjetio da su Gazi Husrev-begovi harati različitih namjena i sadržaja, od humanitarnih, vjerskih i dugovnih pa do ekonomskih i privrednih, odnosno kako je sagradio imaret-kuhinju i musafirhanu za siromašne i putnike namjernike, džamiju, mekteb, hanikah, medresu, bezistan i tašlihan, trgovačke centre sa nekoliko stotina dućana od čijih kirija se izdržavao i širio njegov vakuf.
Malkić je podvukao kako je sve ono što je utemeljeno s iskrenim nijetom da koristi ljudima, prepoznaje se kao dobro i kvaliteta i to Gospodar svjetova pomaže.
"Djela, vakufi i hajrati plemenitog Gazi Husrev-bega potvrda su njegove svijesti o prolaznosti dunjaluka, ali i njegove želje i nijeta da iza svoga prolaznog života ostavi traga u gradu Sarajevu i državi Bosni", zaključio je Malkić.
Gazi Husrev-beg, sin Ferhat-bega, porijeklom iz Bosne, i majke kćerke sultana Bajazita II, upravljao je 20 godina Bosanskim sandžakom. Njegovom zaslugom na ovim prostorima su nastali najveći vakufi (zadužbine), a Sarajevo se u relativno kratkom periodu razvilo i dobilo status urbanog centra, odnosno šehera. Ustanovio je raznovrsne vakufe humanitarnog, ekonomskog, kulturnog, obrazovnog i vjerskog karaktera.
Izgradio je javnu kuhinju (imaret), besplatno prenoćište (musafirhanu), trgovačko središte (bezistan), tašlihan i karavansaraj, vodovod, javno kupatilo (hamam) za žene i muškarce, više od 200 dućana za finansiranje vakufa, izgradio je u to vrijeme najimpozantniju džamiju na ovim prostorima, medresu kao najviše rangiranu školu u tom vremenu, biblioteku, školu za derviše (hanikah) i mnoge druge hajrate.
