Čak i ako rat na Bliskom istoku sutra stane, evropske aviokompanije i putnici moraju se pripremiti za turbulentan vrhunac ljetne sezone.
Zbog poremećaja u snabdijevanju mlaznim gorivom, cijene karata će ostati visoke, a dio letova mogao bi biti otkazan.
Evropa već osjeća posljedice
Evropa već sada trpi posljedice nestabilnosti u snabdijevanju energentima. Ključni problem je strukturni: Evropska unija sama proizvodi samo oko 70% potrebnog mlaznog goriva, dok se ostatak uvozi, uglavnom iz zemalja Perzijskog zaljeva.
Svaki poremećaj u transportu kroz Hormuški moreuz, jednu od najvažnijih svjetskih energetskih ruta, odmah utiče na cijene i dostupnost goriva u Evropi.
Brz kraj rata, ali spor oporavak
Čak i u najoptimističnijem scenariju, brzom završetku sukoba i ponovnom otvaranju ključnih ruta, problemi ne bi nestali odmah. Tankerima treba i više od mjesec dana da stignu iz Zaljeva do Evrope.
Direktor Međunarodne asocijacije za zračni transport upozorava da bi stabilizacija mogla potrajati mjesecima. To znači da će cijene karata ostati visoke tokom cijelog ljeta, iako bi se izbjegli veći prekidi letova.
Djelimična stabilizacija
Najizgledniji scenario je djelimična normalizacija uz povremene prekide u isporuci goriva. U tom slučaju aviokompanije bi mogle smanjivati broj manje profitabilnih linija, posebno regionalnih i turističkih letova.
Neke kompanije već planiraju značajne redukcije letova kako bi smanjile potrošnju goriva.
Stručnjaci upozoravaju da će putnici najviše osjetiti posljedice kroz više cijene karata i manju dostupnost letova.
Dugotrajna kriza
Najgori mogući ishod je nastavak poremećaja tokom cijelog ljeta. U tom slučaju zalihe mlaznog goriva u Evropi mogle bi pasti ispod minimuma potrebnog za normalno funkcionisanje aviosaobraćaja.
To bi dovelo do ograničavanja potrošnje i stroge racionalizacije letova, što bi ozbiljno poremetilo čitav sistem.
Međunarodna energetska agencija već upozorava da bi Evropa mogla ostati bez dovoljno mlaznog goriva već početkom ljeta ako se situacija ne stabilizuje.
Širi utjecaj krize
Problem ne pogađa samo aviokompanije. Aerodromi se nalaze u nezgodnoj poziciji jer zavise od snabdijevanja gorivom, ali ga sami ne kontrolišu. Ako goriva nema, nema ni letova, a time ni prihoda.
Evropska komisija već priprema krizne planove, uključujući mogućnost korištenja strateških rezervi goriva među državama članicama.