Kvalitet interneta u Bosni i Hercegovini i dalje je ispod prosjeka većine zemalja u regionu i Evropske unije, pokazuju podaci međunarodnih mjerenja i digitalnih indeksa. Iako većina građana ima pristup internetu i može obavljati svakodnevne online aktivnosti, statistika otkriva da BiH zaostaje kada su u pitanju brzina, infrastruktura i ukupna digitalna konkurentnost.
Ako koristite internet brzine veće od 34 megabajta u sekundi, u Bosni i Hercegovini spadate među brže korisnike. Međutim, ono što je kod nas iznad prosjeka, u većem dijelu Evrope i svijeta smatra se ispodprosječnim standardom. Upravo ti podaci jasno pokazuju koliko Bosna i Hercegovina zaostaje kada je riječ o kvalitetu i brzini internet konekcije.
Daleko od evropskih okvira
Prema podacima servisa Speedtest, koji mjeri brzinu interneta kod krajnjih korisnika širom svijeta, Bosna i Hercegovina se nalazi na 117. mjestu Globalnog indeksa. Prosječna brzina downloada iznosi 33,67 Mbp/s, dok je prosječna brzina uploada 8,74 Mbp/s.
Kada je riječ o mobilnom internetu, situacija je nešto bolja, ali i dalje nedovoljna za ozbiljniji napredak, BiH zauzima 91. mjesto sa prosječnom brzinom downloada od 24,38 Mbp/s i uploadom od 10,17 Mbp/s.
U evropskim okvirima, najbrži internet ima Francuska sa prosječnom brzinom downloada od 279,22 Mbp/s. Na svjetskom nivou prednjači Singapur, gdje prosječna brzina iznosi čak 330,98 Mbp/s. To znači da je prosječna veza u Francuskoj gotovo osam puta brža nego u BiH, dok je Singapur skoro deset puta ispred.
Ni u regionalnom poređenju Bosna i Hercegovina ne stoji bolje. Najbrži internet u regionu imaju Slovenija, koja se nalazi na 50. mjestu sa prosječnom brzinom od 94,96 Mbp/s. Slijedi Crna Gora na 53. mjestu sa 94,40 Mbp/s, zatim Srbija na 65. mjestu sa 90,12 Mbp/s. Hrvatska je na 68. mjestu sa prosječnom brzinom od 88,81 Mbp/s, dok je Sjeverna Makedonija na 104. mjestu sa 47,96 Mbp/s. Nakon njih slijedi Bosna i Hercegovina sa 33,67 Mbp/s.
Razlika između BiH i evropskih lidera nije samo statistička, ona je razvojna. Dok zapadnoevropske zemlje masovno uvode optičke mreže i ubrzano razvijaju 5G infrastrukturu, BiH se i dalje u velikoj mjeri oslanja na zastarjelu bakarnu mrežu. U mnogim državama Evropske unije gigabitni internet (1.000 Mbp/s) postaje standard kućne ponude, što je gotovo 30 puta više od bh. prosjeka.
Posebno je zanimljivo poređenje sa državama slične veličine i populacije. Slovenija, koja je brojem stanovnika manja od BiH, ima gotovo tri puta brži internet. To pokazuje da veličina tržišta nije ključni problem, već strategija razvoja, regulatorni okvir i nivo investicija u digitalnu infrastrukturu.
Ovakvo zaostajanje ima konkretne posljedice. Sporiji internet znači sporiji razvoj digitalne ekonomije, slabiju konkurentnost domaćih kompanija i manju privlačnost za strane investitore. U vremenu kada su rad na daljinu, cloud servisi, e-trgovina i IT industrija među glavnim pokretačima rasta, kvalitetna internet infrastruktura postaje osnovna pretpostavka razvoja.
Bosna i Hercegovina ima rastući IT sektor i sve veći broj stručnjaka koji rade za inostrano tržište, ali bez stabilne i brze mreže taj potencijal ostaje ograničen. U industrijama gdje su video konferencije, veliki transferi podataka i rad u realnom vremenu svakodnevnica, svako usporenje direktno utiče na produktivnost i konkurentnost.
Razlika se osjeti i u svakodnevnom životu građana - od online nastave i rada od kuće do streaming servisa visoke rezolucije. Dok je u tehnološki razvijenim državama istovremeni rad više članova domaćinstva bez zastoja postao norma, u BiH to i dalje često predstavlja izazov.
Upozorenja stručnjaka
Stručnjaci godinama upozoravaju da su ključ rješenja sistemska ulaganja u optičku infrastrukturu, ubrzana implementacija 5G mreže, jačanje konkurencije među operaterima i jasnija regulatorna politika koja bi podstakla investicije. Bez dugoročne strategije, digitalni jaz između BiH i ostatka Evrope mogao bi se dodatno produbiti.
Brži internet ne znači samo brže učitavanje stranica - on znači bolje obrazovanje, jaču privredu, privlačnije tržište rada i veću šansu da mladi stručnjaci ostanu u zemlji. U suprotnom, Bosna i Hercegovina rizikuje da ostane tek potrošač digitalnih proizvoda razvijenih drugdje, umjesto da bude ravnopravan učesnik savremene digitalne ekonomije.
Zaostatak BiH vidljiv je i u širim analizama digitalne razvijenosti. Prema istraživanju Surfshark kroz njihov Digital Quality of Life Index, koji mjeri brzinu, pristupačnost i stabilnost interneta, kao i digitalnu infrastrukturu, Bosna i Hercegovina se u evropskom okviru nalazi se pri samom dnu liste, što ukazuje na ozbiljan jaz u odnosu na razvijenije države kontinenta.
Dodatnu dimenziju daje i Internet Society kroz svoj Internet Resilience Index, koji procjenjuje otpornost i pouzdanost mrežne infrastrukture. Prema tim podacima, BiH ima rezultat ispod evropskog i globalnog prosjeka, što znači da je mreža manje otporna na opterećenja, prekide i tehničke izazove u odnosu na razvijenije sisteme.
Internet u BiH zadovoljava osnovne potrebe većine korisnika – od korištenja društvenih mreža i online komunikacije do gledanja video sadržaja. Problem se češće javlja kod zahtjevnijih usluga, poput naprednih cloud servisa, rada na daljinu s velikim količinama podataka ili intenzivnog video streaminga u visokoj rezoluciji.
Iako je stopa korištenja interneta u BiH visoka i prelazi 80 posto stanovništva, kvalitet usluge, brzina i infrastrukturna razvijenost i dalje predstavljaju ograničavajući faktor za brži razvoj digitalne ekonomije. Stručnjaci ističu da će ključ napretka biti ulaganja u optičku infrastrukturu, veća konkurencija među operaterima i ubrzano uvođenje savremenih mrežnih tehnologija.
Prema domaćim stručnjacima za informaciono-komunikacijske tehnologije, Bosna i Hercegovina se suočava s izazovima u razvoju stabilnog i brzog širokopojasnog interneta, što je povezano s nedostatkom ulaganja u modernu infrastrukturu i regulatornim preprekama.
Kao standardni problem ponovo se ukazuje i politika. Ministar komunikacija Edin Forto kazao je krajem prošle godine da je strategija širokopojasnog interneta već dvije godine blokirana od strane SNSD-a. Dodao je i da telekom kompanije ne ulažu dovoljno jer na tržištu nema stvarnog takmičenja.
"Da postoji pravo takmičenje, ulagali bi u infrastrukturu i pokušavali preoteti korisnike jedni drugima. Umjesto toga, postoji uvjerenje da Bošnjaci trebaju biti na BH Telecomu, Srbi na Mtelu, a Hrvati na Eronetu. To je brutalna istina", izjavio je Forto.
Konkurencija među provajderima
Jasno je da smo odavno u kašnjenu sa širokopojasnim internetom, struka se slaže da je ključ je u modernizaciji infrastrukture, postavljanju optičkih vlakana i 5G mreža, te unapređenju lokalnih čvorišta za stabilniju i bržu vezu.
Također je važno poticati konkurenciju među provajderima i jasno regulirati minimalne brzine, dok subvencije i partnerstva s privatnim sektorom mogu ubrzati investicije.
Edukacija građana i razvoj lokalnih digitalnih servisa smanjuju opterećenje na međunarodnim vezama, a saradnja s regionalnim mrežama i EU fondovima dodatno poboljšava dostupnost i kvalitet širokopojasnog interneta. Ukratko, kombinacija infrastrukture, regulative i obrazovanja može BiH donijeti brži, pouzdaniji i jeftiniji širokopojasni internet.
Iako to nije baš najjednostavnije utvrditi, ali neka slikovita poređanja govore da recimo, ukoliko neko s brzinama interenta u našoj zemlji jedan sadržaj skida za 10 minuta, u SAD mu za istu tu aktivnost treba dvije minute. Slično je, primjera radi i u Južnoj Koreji ili Švedskoj.
Daleko smo u mnogo čemu od Švicarske, a često je pominjemo. Tako na primjer ova zemlja ima takvu brzinu interneta da bi čak i veliki video fajl od 10 GB skinuo za oko 6–7 minuta, dok u BiH bi za to trebalo preko 45 minuta.
Mi ćemo se, po svemu sudeći načekati, da bi se mogli pohvaliti ozbiljnijim iskorakom na ovom planu.