Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović uputio je pismo međunarodnim zvaničnicima kao reakciju na pismo kojim se istim tim zvaničnicima prije nekoliko dana obratio predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović.
Pismo je upućeno predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen, visokom predstavniku EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepu Borrellu, predsjedniku Evropskog vijeća Charlesu Michelu, predsjedniku Republike Hrvatske Zoranu Milanoviću, predsjedniku Vlade RH, Andreju Plenkoviću, predsjedniku Sabora RH, Gordanu Jandrokoviću, dopredsjednici Evropskog parlamenta, Roberti Metsoli, predsjedmiku Vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta Davidu McAllisteru, predsjedniku EPP-a Donaldu Tusku, predsjedniku grupe EPP-a u Evropskom parlamentu Manfredu Weberu, dopredsjedniku grupe EPP, Paulu Rangelu, glavnoj tajnici OSCE-a Helgi Schmid, specijalnom izaslaniku EU za Zapadni Balkan Miroslavu Lajčaku, direktorici Evropske službe za vanjske poslove Angelini Eichhorst te visokom predstavniku Christianu Schmidtu i ambasadorima iz Upravnog odbora PIC-a.
Sadržaj pisma prenosimo u cijelosti:
"Obaviješteni smo putem medija da je na Vašu adresu upućeno pismo predsjednika HDZ-a BiH i nevladinog udruženja Hrvatski narodni sabor (HNS) Dragana Čovića, u kojem su iznesena njegova tumačenje stanja u BiH i razlozi zbog kojih nisu uspjeli pregovori o reformi Ustava BiH i izbornog zakonodavstva. U tom pismu Dragan Čović je nedvosmisleno zaprijetio da će zbog nemogućnosti da ostvari vlastite političke ciljeve, pokrenuti aktivnosti na “administrativnom preustroju BiH”.
Podsjećamo Vas da je trenutni administrativni ustroj Bosne i Hercegovine proizašao iz Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, te da svaki pokušaj jednostranog “preustroja” znači direktno kršenje mirovnog sporazuma i ugrožavanje mira i stabilnosti.
“Administrativni preustroj” kojeg najavljuje HNS bi se proveo kroz oživljavanja tzv “Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne”, koja je egzistirala tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Kao što znate, političko i vojno rukovodstvo tzv. HZHB je pred Haškim tribunalom osuđeno za udruženi zločinački poduhvat, sa ciljem stvaranja etnički čiste hrvatske teritorije u BiH.
Čović u pismu, također, prijeti i blokadom održavanja Općih izbora predviđenih za oktobar 2022. godine, što očigledno planira provesti preko kadrova HDZ-a u državnim institucijama. Bojkot izbora je jedan od demokratskih načina da se iskaže lično nezadovoljstvo, i na njega svako ima pravo. Ono na šta niko nema pravo je opstruiranje i blokada izbora, jer je to neustavno i nezakonito djelovanje.
Ostatak pisma prepun je neistina, prozvoljnih i zlonamjernih tumačenja, poput tvrdnje o “unitarizaciji i želji da se stvori bošnjačka nacionalna država”, za koju Čović često koristi i termin “islamska država”, uzdajući se u solidarnost islamofobičnih krugova u Evropi.
Neistinama o “bošnjačkoj”, “islamskoj državi”, Čović traži alibi za svoju politiku dodatnih etničkih podjela i potpune kontrole života u BiH. Ne trebam Vas posebno uvjeravati, jer se u to možete svakodnevno uvjeriti, da SDA od svog osnivanja vodi politiku koja uvažava multikulturalni duh i realnost Bosne i Hercegovine, te da se predano zalaže za balans etničkog i građanskog principa u funkcionisanju BiH.
S druge strane, HDZ želi potpunu dominaciju etničkog principa kroz tzv “legitimno predstavljanje”, koje znači da u političkom životu mogu učestvovati samo Hrvati za koje su glasali birači hrvatske nacionalnosti, samo Bošnjaci za koje su glasali birači bošnjačke nacionalnosti i tako redom. Takva politika vodila bi u definitivnu etničku podjelu zemlje.
Uz pripadnike tri naroda, u BiH živi i ogroman broj ljudi koji ne žele da se politički izjašnjavaju kao pripadnici etničkih grupa. Njihove stavove aritikulišu građanske, uglavnom ljevičarske stranke. Te stranke su na izborima 2018. godine osvojile dvostruko više glasova od stranaka okupljenih oko HNS-a, i skoro polovinu tih glasova su dobili od birača koji nisu Bošnjaci. Unatoč tome, Čović pokušava sve te stranke i birače podvesti pod “bošnjačku kvotu”, a HNS bez ikakvog osnova predstaviti kao isključive predstavnike Hrvata. Da to nije tako, svjedoče podaci iz Popisa 2013. godine i rezultata izbora 2018 i 2020. HNS je 2018. osvojio svaki šesti, a 2020. godine svaki sedmi glas, što jasno ukazuje da je dobar dio Hrvata u FBiH glasao za stranke koji nemaju hrvatski predznak.
SDA, koju predvodim, osvojila je duplo više glasova od HDZ-a, a HDZ trenutno ima više ministara u Vladi FBiH od SDA. Uz to, predstavnici hrvatskog naroda osim paritetne zastupljenosti u dijelu institucija, na čelu institucija u kojima po zakonu nacionalna zatsupljenost treba biti proporcionalna u skladu sa Popisom, imaju znatno veću zastupljenost od propisane.
Politiku zasnovanu na isključivo etničkom principu, koja je u osnovi segregacijska, zagovaraju isključivo Čović i njegov partner iz SNSD-a Milorad Dodik, koji je na američkoj crnoj listi zbog podrivanja Dejtonskog sporazuma i korupcije.
Čovićeva i Dodikova politika je u koliziji sa 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, brojnim rezolucijama Evropskog parlamenta, stavovima ogromne većine država članica Evropske unije, ali i presudama Evropskog suda za ljudska prava. U pismu kojeg ste dobili, Čović Vas pokušava ubijediti kako se zalaže za provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava (Sejdić/Finci, Zornić, Pilav, Šlaku, Pudarić), koje snažno podržavaju građanski princip, odnosno prava građana koji nisu pripadnici tri naroda (Bošnjaka, Srba i Hrvata). Te presude je HNS zloupotrijebio kako bi pokušao riješiti tzv. “hrvatsko pitanje”, odnosno izbor člana Predsjedništva BiH za kojeg bi isključivo glasali Hrvati, osporavajući pravo Hrvatima koji ne slijede politiku HNS-a da su “legitimni”.
SDA smatra da svaki narod u BiH ima pravo da bude politički predstavljen i da štiti svoje vitalne nacionalne interese, ali da nema pravo nametati volju drugima, i ultimatumima i ucjenama blokirati političke procese i život u zemlji. U posljednjim godinama je upravo to praksa koju na državnom nivou provodi SNSD blokadom institucija, a na nivou Federacije BiH HDZ blokadom provedbe izbornih rezultata iz 2018. zbog kojih nikada nije formirana nova Vlada FBiH, blokadom izbora sudija Ustavnog suda ili blokadom u Domu naroda Parlamenta FBiH u kojem je bez ikakvog obrazloženja zaustavljeno 37 zakona i više od 150 drugih dokumenata.
Sve blokade u FBiH se rade kako bi se SDA, ali i građanske stranke, ultimativno prinudile da prihvate HDZ-ov etnički princip. Upravo je Dom naroda, čije su nadležnosti poptuno izjednačene sa Predstavničkim domom, korišten za blokade. SDA smatra da se kroz domove naroda trebaju štiti vitalni nacionalni interesi, ali da ovi domovi ne treba da odlučuju o svakom pitanju, jer se time gubi sam smisao demokratije i većinske volje građana izražene u predstavničkim domovima.
U skladu sa svojom politikom balansa etničkog i građanskog, SDA je spremna pomoći da se dođe do rješenja u kojem bi izbor jednog člana Predsjednistva BiH i metoda popune Doma naroda u FBiH bio oslonjen na većinsku volju hrvatskog naroda. Međutim, ne možemo prihvatiti da se u izbori za člana Predsjedništva BiH potpuno isključi volja ostalih birača, uzimajući u obzir da prema Ustavu BiH svaki član Predsjedništva predstavlja sve građane BiH, a ne isključivo etničku grupu kojoj sam pripada. Istovremeno smo tražili da se riješi i problem u funkcionisanju Federacije BiH, što je prihvaćeno od međunarodnih medijatora kao problem kojeg je neophodno riješititi. Međutim, tvrdi stavovi HDZ-a, prenaglašeno instisiranje na etničkom principu i odbijanje da ozbiljno razgovara o odreživanju nadležnosti Doma naroda na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, spriječili su postizanje dogovora.
Želim naglasiti da je tokom posljednje runde pregovora ipak napravljen značajan pomak, koji može biti osnova za nastavak razgovora u budućnosti. SDA će se uvijek odazvati svim razgovorima koji će voditi ka stabilizaciji prilika i rješenjima koja su u skladu sa evropskim standardima i preporukama Evropske unije", napisao je Izetbegović.
