Švedski premijer Stefan Lofven rekao je u ponedjeljak da se broj ljudi koji se smiju okupljati smanjuje na 8 s dosadašnjih tristo.
„Bit će još gore, preuzmite odgovornost i svoju obvezu u zaustavljanju zaraze. Učinite to zbog sebe i zbog Švedske", dvaput je, naglašavajući svaku riječ, ponovio švedski premijer Stefan Löfven u današnjem dramatičnom i iznenadnom obraćanju javnosti. Pritom je najavio da njegova vlada od 24. novembra uvodi dosad najstrožiju mjeru za suzbijanje pandemije koronavirusa - na javnim okupljanjima može učestvovati maksimalno osam osoba.
Dosad su bili dopušteni skupovi do 300 osoba. Sljedeće dvije mjere o kojima se razmišlja su preporuka da se ne putuje izvan domicilne regije i da nakon novogodišnjih praznika sve gimnazije i visokoškolske ustanove prijeđu na online nastavu. Obje su mjere bile uvedene tokom proljetnog prvog vala.
Švedska je privukla međunarodnu pažnju svojim nerestriktivnim mjerama kojima je odgovorila na pandemiju, odbacujući zatvaranje i oslanjajući se na preporuke.
Imaju 177.000 oboljelih dosad
Švedska stopa umrlih po glavi stanovnika nekoliko je puta viša od one u drugim nordijskim zemljama, ali opet niža nego u nekim drugim evropskim zemljama poput Španije.
Löfvenov apel javnosti posljedica je činjenice da se u posljednjih desetak dana Švedska nalazi pod snažnim udarom drugog vala infekcije, za kojeg je glavni državni epidemiolog Anders Tegnell sedmicama tvrdio da se neće dogoditi, nego da će Švedska iskusiti samo više lokalnih žarišta. Broj zaraženih dosegnuo je 6.000 dnevno, u bolnicama je oko 1.300 pacijenata s koronavirusom, a na odjelima intenzivne njege u ponedjeljak je bilo 150 najtežih slučajeva. S obzirom na to da švedski ljekari imaju rok od tri sedmice za prijavu smrtnog slučaja, precizni podaci o smrtnosti od covida-19 kasne najmanje sedam dana, no čini se da trenutno s koronavirusom svakog dana u Švedskoj umire dvadesetak osoba. U poređenju s Hrvatskom i mnogim drugim evropskim zemljama, spomenute brojke možda ne zvuče posebno alarmantno, ali ono što zabrinjava je da parametri rastu po stopi od 30 posto sedmično.
"Ako nešto ne poduzmemo, za dvije sedmice imat ćemo istu situaciju kao u proljeće. Moramo bolje pratiti zaražene i njihove kontakte, preporučiti maske tamo gdje se ne može držati razmak i uvesti strože epidemiološke mjere, naprimjer zatvoriti restorane i barove na nekoliko sedmica", rekao je Fredrik Elgh, profesor virologije iz Umeåa, za švedsku televiziju, iznijevši stajališta suprotna onim Tegnellovim.
Naime, mnogi Tegnella smatraju previše tvrdoglavim u svojoj strategiji i pozivaju ga ponajprije da ublaži svoj otpor prema maskama, odnosno da preporuči njihovo korištenje u situacijama kad nije moguće držati distancu. Mnogi njegovi kritičari, koji su i dalje u manjini, čak mu ne zamjeraju toliko na odabiru epidemioloških mjera, koliko na širenju neutemeljenog optimizma i na tome što odbija priznati zablude poput kolektivnog imuniteta koji se jednostavno nije dogodio, a na njemu se temeljio optimizam ove jeseni.
Puno manje ljudi u javnom prijevozu nego lani
Zavod za javno zdravstvo tvrdi da podaci pokazuju kako stanovništvo sve više prihvata preporuke i da bi se to uskoro trebalo odraziti i na broju novozaraženih. Podaci pokazuju da je u javnom prijevozu u Stockholmu i Göteborgu i do 50 posto manje putnika nego u isto vrijeme prošle godine, te da sve manje građana zalazi u barove, restorane, trgovačke centre, teretane i druge javne prostore. No, Švedska trenutačno ima vjerovatno najbrži porast broja novih slučajeva covida-19 u Evropi, a neovisni stručnjaci smatraju da će takvo stanje potrajati još najmanje mjesec dana. Ne treba posebno naglašavati kako će se to odraziti na stopu smrtnosti.
"Moguće je da imamo najbrži rast novozaraženih, ali to se mora promatrati u kontekstu. Nalazimo se u drukčijoj fazi krivulje od ostatka Evrope, gdje je nakon ekstremno brzog rasta uslijedilo određeno zatišje. Broj zaraženih koje do jeseni nismo uspjeli dijagnosticirati očito je manji nego što smo očekivali, pa se nije mogao razviti kolektivni imunitet. Na temelju tih saznanja prilagodit ćemo svoje prognoze", rekao je Tegnell.
Zašto su Zavod za javno zdravstvo i Tegnell pogriješili u svojim predviđanjima, najbolje je možda objasnio Jonas, profesor epidemiologije na Karolinska Institutetu u Stockholmu.
"Švedski Zavod za javno zdravstvo nagađa, baš kao i svi drugi. O ovom virusu i dalje znamo vrlo malo. U proljeće ni ja nisam vjerovao da će se dogoditi drugi val. Pogriješio sam kao i mnogi drugi. Jasno je da se od institucije očekuje nešto više autoriteta nego od bilo kojeg pojedinca kad je riječ o predviđanjima, ali i institucije mogu pogriješiti. Teško je predvidjeti što će se dogoditi u budućnosti", rekao je Ludvigsson.
Treba reći da su švedske vlasti u donošenju strožijih mjera i dalje sputane zakonima koji ne dopuštaju lockdown kakvom su pribjegle mnoge evropske zemlje. Poštivanje propisa i prava građana ima prednost u odnosu na borbu protiv epidemije. Tako je prije nekoliko dana Zdravstvena inspekcija morala je upozoriti domove za starije da je protuzakonito samoinicijativno onemogućavati posjete štićenicima ili zabranjivati njihove izlaske, bez obzira na rizik od širenja zaraze.
Takvu odluku mogu donijeti samo regionalna ili nacionalna vlada. Isto tako, s obzirom na to da ne može zatvoriti restorane i barove, a očito je da se radi o visokorizičnim mjestima, vlada je zabranila točenje alkohola nakon 22. Na prigovore vlasnika da će im to srušiti promet i do 50 posto, te kako nije pošteno da ispaštaju zbog tuđe nesmotrenosti, vlada je odgovorila da imaju mogućnost zatražiti državnu podršku.
Stariji tinejdžeri imaju veliki udio pozitvnih testova
Čini se da su trenutno glavni širitelji zaraze u Švedskoj upravo posjetitelji barova i noćnih klubova, odnosno stariji tinejdžeri. Podaci pokazuju da je među 234.000 provedenih testova prošle sedmice, oko 10 posto bilo pozitivno. No, kod mladih od 17 do 19 godina, postotak pozitivnih nalaza je čak 18 posto. S druge strane, u Stockholmu i još nekim gradovima zabilježeno je povećano testiranje mladih i zdravih tinejdžera, kojima negativni nalazi služe kako bi nesmetano mogli nastaviti s tulumarenjem. Istovremeno je osim porasta smrtnosti, glavni švedski problem posljednjih dana kapacitet testiranja koji ne raste u skladu potrebama, pa se ne stigne na vrijeme testirati sve koji to žele. Zahvaljujući svojim resursima, pokrajina Västra Götaland tome je odmah doskočila sklopivši ugovor s jednim laboratorijem u Münchenu, kojem sada svakog dana šalje 4.000 uzoraka na analizu.
Švedska nastavlja padati na svjetskoj ljestvici smrtnosti
Unatoč sve ozbiljnijoj situaciji, Švedska ne odskače značajnije i dalje je u grupi 15 evropskih zemalja koje imaju sličnu stopu smrtnosti višu od 50 preminulih s koronavirusom na 100.000 stanovnika.
Paradoksalno je i da Švedska, kao crna ovca svjetske epidemiologije, unatoč osjetnom porastu broja preminulih od covida-19, nastavlja padati na svjetskoj ljestvici smrtnosti. Nakon Francuske, Švedsku su prestigle i Makedonija i Crna Gora, pa je pala na 20. mjesto u svijetu prema ukupnoj stopi smrtnosti od početka pandemije. Nastave li se sadašnji trendovi, u sljedeće dvije sedmice Švedsku će prestići i Armenija, Moldavija, Češka i Bosna i Hercegovina.
Švedska na 10.23 miliona stanovnika ima 177.000 oboljelih od početka pandemije i 6.164 umrlih, prenosi Index.hr.
