Najteže je pogođeno područje oko Anape: redaju se otkazivanja rezervacija u tamošnjim sanatorijima i dječjim odmaralištima, piše Deutsche Welle.
I to ne samo za ovu zimu, nego ljudi ne vjeruju da će se zagađenje riješiti ni do idućeg ljeta. "Roditelji ne žele slati svoju djecu na opasnu obalu", piše i na kanalu socijalne mreže Telegram Kub Maš, a i tvrtke koje su uplatile odmor za svoje zaposlenike sad traže povrat novca.
Kod Crnog mora i tjesnaca Kerč kod Krima prvo se može pomisliti na ratni sukob s Ukrajinom, ali razlog udesa dva ruska tankera, Volgoneft 212 i Volgoneft 239, je mnogo banalniji.
Oba dotrajala broda su isplovila usred prosinca kad je bilo očito da se sprema nevera, a valovi od dva do tri metra su bili dovoljni za ove olupine: 15. decembra je jedan brod pukao na dva dijela i kasnije potonuo, a drugi se nasukao na obalu. Posada je spašena, ali jedan je preminuo od hipotermije.
Oba tankera su bila natovarena mazutom koji istječe u more: iz potonulog tankera koji je prevozio 9.200 tona mazuta je iscurilo već oko 5.000 tona, ali kako je riječ o mazutu tipa M100, ono će potonuti na dno - kad je hladno. Ali mrlja ulja neprestance izlazi na površinu, a već sad se prostire preko 50 kilometara. Kad bude toplije, toga će biti još i više.
Ekološka katastrofa
Rusija i inače nije poznata po pretjeranoj skrbi za svoj okoliš, a nedaleko bojište ne čini stvar boljom. No fascinantno je objašnjenje ruskog Ministarstva za zaštitu u slučajevima katastrofe da se ta teška nafta ne može izvaditi iz stradalih brodova. To jednostavno nije istina: 2002. je stradao tanker Prestige sa sličnim teretom pred obalom Španije i njegov teret je uspješno izvučen. No tu su možda potrebni tehnologija i pomoć Zapada koju ova Rusija ne želi tražiti.
Makar ti tankeri nisu stradali u ratnom sukobu, posljedicom se bavi i skupina Ukraine War Environmental Consequences Work Group (UWEC). Eutene Simnonov iz UWEC-a procjenjuje da će trebati barem deset godina dok se priroda ne oporavi od ovog zagađenja. "Ali za neke životne oblike bi ova naftna katastrofa moglo imati porazne posljedice", misli ovaj stručnjak za okoliš.
Organizacija Greenpeace navodi kako je samo do početka siječnja zbog mazuta iz tih ruskih tankera uginulo 32 delfina, a javljeno je i o 1.355 uginulih ptica. Ana Jerzak koja se bavi okolišom srednje i istočne Evrope je sigurna da će to ugroziti i tamošnju riblju populaciju, ali ne samo nju: "Dugoročno takve naftne mrlje truju morsku travu što uništava životne uvjete mnogih organizama."