Med se već stoljećima koristi kao prirodni zaslađivač, a mnogima je nezaobilazan dodatak čaju, jogurtu, zobenim pahuljicama ili raznim preljevima.
Osim što je lako dostupan i ugodnog okusa, često se smatra zdravijom alternativom rafiniranom šećeru. No postavlja se pitanje, šta se događa s organizmom ako med konzumiramo svakodnevno?
Odgovor na to pitanje za portal Real Simple dale su registrirane dijetetičarke Lauren Manaker i Karlain Remedios, koje ističu da med može imati određene zdravstvene koristi, ali i da s njegovom konzumacijom ne treba pretjerivati.
Šta zapravo sadrži med?
Prema riječima registrirane dijetetičarke Lauren Manaker, med se najvećim dijelom sastoji od prirodnih šećera, prvenstveno fruktoze i glukoze. Riječ je o jednostavnim ugljikohidratima koji organizmu osiguravaju brz i lako dostupan izvor energije.
Osim šećera, med sadrži i manje količine vitamina B skupine, koji pomažu u pretvaranju hrane u energiju te podržavaju zdravlje kože, živčanog sistema i probave.
U njemu se nalaze i tragovi minerala poput kalija, kalcija i magnezija. Kalij pomaže u regulaciji krvnog pritiska, kalcij je važan za zdravlje kostiju, dok magnezij učestvuje u radu mišića i živaca.
Manaker ističe i da med sadrži aminokiseline te enzime poput glukoza oksidaze, koji doprinose njegovim antimikrobnim svojstvima i učestvuju u razgradnji šećera.
Nutritivne vrijednosti jedne kašike meda
Prema podacima američkog Ministarstva poljoprivrede (USDA), jedna kašika meda sadrži:
- 60,8 kalorija
- 0,06 grama proteina
- 16,5 grama ugljikohidrata
- 0,04 grama vlakana
- 0 grama masti
Od mikronutrijenata sadrži:
- 1,2 mg kalcija
- 10,4 mg kalija
- 0,4 mg magnezija
- 0,8 mg fosfora
- 0,4 mikrograma folata
Može pomoći u borbi protiv upala i oksidativnog stresa
Jedna od najčešće spominjanih prednosti meda povezana je s njegovim sadržajem biljnih spojeva.
Registrirana dijetetičarka Karlain Remedios objašnjava da med sadrži flavonoide i polifenole, među kojima su kvercetin, kempferol, krizin i apigenin. Ti spojevi imaju antioksidativna i protuupalna svojstva te mogu pomoći u smanjenju oksidativnog stresa i upalnih procesa u organizmu.
Ipak, upozorava da se med obično konzumira u relativno malim količinama pa nije značajan izvor protuupalnih tvari u poređenju s voćem i povrćem. Njegova najveća prednost može biti to što zamjenjuje prerađene zaslađivače u sklopu uravnotežene prehrane.
Može pozitivno djelovati na probavu
Med bi mogao imati i određene koristi za zdravlje crijeva.
Prema Manaker, sadrži prebiotike poput oligosaharida koji hrane korisne bakterije u probavnom sistemu i doprinose zdravom crijevnom mikrobiomu. Uz to, sadrži enzime koji pomažu u razgradnji šećera i mogu podržati probavne procese.
Navodi i rezultate jednog istraživanja u kojem je med dodavan probiotičkom jogurtu. Pokazalo se da može pomoći preživljavanju probiotičkih kultura u organizmu.
Brz izvor energije i moguća pomoć kod želje za slatkim
Zbog sadržaja fruktoze i glukoze, med organizmu osigurava brz izvor energije jer se ti šećeri relativno brzo apsorbiraju u krvotok.
Remedios ističe i da manja količina meda može pomoći u zadovoljavanju želje za slatkim. Dodavanje meda jogurtu, zobenim pahuljicama, voću ili tostu s maslacem od orašastih plodova može pružiti osjećaj sitosti bez potrebe za većim količinama slastica.
Postoje i potencijalni nedostaci
Iako ima određene prednosti, stručnjaci upozoravaju da med nije bez mana.
Lauren Manaker naglašava da prekomjerna konzumacija može dovesti do povećanog unosa kalorija i šećera, što može doprinijeti debljanju, naglim porastima nivoa šećera u krvi te povećanom riziku od razvoja dijabetesa tipa 2.
Poseban oprez preporučuje se osobama koje imaju dijabetes ili predijabetes. U takvim slučajevima Remedios savjetuje da se med konzumira kao dio uravnoteženog obroka, a ne samostalno.
Koliko meda dnevno je razumno?
Iako med može biti dio zdrave prehrane, stručnjaci naglašavaju važnost umjerenosti.
Karlain Remedios navodi da je za većinu ljudi razumna količina između jedne i dvije čajne kašičice dnevno. Također podsjeća da je za dugoročno zdravlje mnogo važnije održavati kvalitetne prehrambene navike nego se oslanjati na bilo koju pojedinačnu namirnicu.
Osobe koje imaju hronične bolesti, posebno dijabetes, trebale bi se prije svakodnevne konzumacije meda posavjetovati s ljekarom.
Kako ga je najbolje konzumirati?
Kako bi se izbjegli nagli skokovi šećera u krvi i povećao osjećaj sitosti, stručnjaci preporučuju kombiniranje meda s proteinima, vlaknima i zdravim mastima.
Dobri primjeri uključuju obični jogurt s medom i orašastim plodovima, zobene pahuljice sa sjemenkama i medom, tost od cjelovitih žitarica s maslacem od orašastih plodova te čaj s medom uz uravnotežen obrok ili međuobrok.
Prema stručnjacima koje je citirao Real Simple, med može biti vrijedan dio svakodnevne prehrane, ali samo ako se koristi umjereno i kao dio općenito zdravog načina ishrane.