Načelnik Općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić po četvrti put je na čelu ove sarajevske općine.
Iza njega je veliki broj realiziranih projekata, pred njim veliki planovi. I ne samo kada je u pitanju lokalna zajednica. Hadžibajrić je jedan od čelnih ljudi novoosnovanog Narodnog evropskog saveza (NES), koji ima vrlo ozbiljne političke ambicije.
U razgovoru za Raport Hadžibajrić je govorio o projektima koji se provode na području Općine Stari Grad, izazovima s kojima se susreće, planovima NES-a, ali i trenutnoj situaciji u BiH.
Bez obzira na pandemiju i izazove koje je ona donijela, načelnik ističe kako se svi planirani projekti provode te ne krije zadovoljstvo zbog onih koji su već uspješno završeni.
Ključni projekti Općine Stari Grad
"Jedan od važnih projekata planiranih u ovoj godini tiče se građanstva, a riječ je o obnovi i sanaciji privatnih objekata prema procijenjenom stepenu njihove ugroženosti. Komisije su na terenu utvrdile prioritete i taj je projekt u toku. Riječ je o obnovi krovova, stolarije, fasada na kućama koje su u vlasništvu ljudi koji sebi to ne mogu priuštiti. Ove projekte radimo u kontinuitetu, a u godinama koje su iza nas obnovili smo više od 300 kuća.
Nakon rata su dijeljene donacije za obnovu, ali često onima kojima nisu trebale, dok ih nisu dobili oni kojima su bile neophodne. Nažalost, to je naša zbilja“, kaže Hadžibajrić.
Kada su u pitanju infrastrukturalni projekti, ističe generalnu sanaciju ulice Hamdije Kreševljakovića, od granice s Općinom Centar do Trga 6. aprila.
"Ova je investicija vrijedna oko 500 do 600 hiljada KM. Ministarstvo saobraćaja KS učestvuje sa oko 70 posto sredstava, a Općina Stari Grad sa oko 30 posto. Uskoro bi trebao krenuti sanacija Apelovog puta, koji bi našu općinu povezao sa Trebevićem. Moram reći da su tu moguće, kako smo već i navikli, određene institucinalne prepreke, prije svega mislim na određene zavode. Apelov put bi osigurao direktnu vezu iz Sarajeva, preko Federacije do Trebevića. I ovaj projekt radimo u saradnji sa Ministarstvom saobraćaja KS.
Uz to planiramo gradnju stambene zgrade sa 11 stanova za djecu jetima. Imamo privatnog investitora, a općina je ustupila zemljište i odrekla se rente od zemljišta“, pojašnjava Hadžibajrić.
Posebno naglašava redovne sanacije ulica, izgradnju potpornih zidova te sanaciju vodovodnih i kanalizacionih mreža, tačnije projekte koji podižu kvaliteta života građana. Kaže da se o takvim starima malo govori, iako su oni kapitalni za lokalni nivo.
Osvrnuo se i na opću sliku u javnosti kako kao načelnik prednjači kada su u pitanju općine u Kantonu Sarajevu.
Novim načelnicima stojim na raspolaganju za pomoć
"Ne bih želio prejudicirati neke stvari, da sam sebe ne bih hvalio. Ima tu i iskustva, meni je ovo četvrti mandat. Načelnicima u općinama Centar, Novo Sarajevo i Ilidža ovo je prvi mandat i treba neko vrijeme da se ljudi snađu. Ja im stojim na raspolaganju. Znaju oni često doći ili nazvati me da im se pomogne sugestijama sa pravnog aspekta. Na njihove projekte ne mogu utjecati.
S druge strane, bitan je tim. Ja imam jako dobar tim ljudi s kojima radim, koji su čestiti i pošteni i znaju raditi svoj posao. Sam čovjek ništa ne može uraditi. Ako nemate dobar, kvalitetan i stručan tim, ne možete ništa uraditi. Bojim se da se tu načelnici nisu snašli i da će tu morati brzo rješavati stvari. Ako to ne učine, pitanje je hoće li 2024. godine ponoviti ovaj rezultat i imati priliku da ponovo dođu na funkcije. Također, ne trebamo se baviti prošlošću, trebamo se fokusirati na budućnosti. Ako se bavite prošlošću, ne možete uraditi ono što ste vi planirali“, stava je Hadžibajrić.
Kao primjer ističe činjenicu da je Općina Stari Grad jedina u BiH koja ima svoje putarsko odjeljenje u okviru Službe za komunalne poslove i investicije. Ova služba održava zelene površine i saobraćajnice. Načelnik ističe kako niko ne brani i drugim opštinama da naprave nešto slično.
Tokom pandemije, Općina Stari Grad je svakodnevno pomagala socijalno ugroženim grupama stanovnika i starijim osobama koje zbog mjera nisu mogle izlaziti iz svojih domova.
"Uvijek se javljaju generali poslije bitke. Imali smo različite kontrole po nalogu ministarstva, inspekcija, tužilaštava koji su dovodili u pitanje to što smo pomagali ljudima, dijelili novčanu pomoć, pakete, pomagali rad Narodne kuhinje, Doma zdravlja Stari Grad, Crvenog križa. Kada je bio potpuni lockdown normalno je da ćemo mi ići ljudima kojima je bio zabranjen izlazak. Hvala mom menadžmentu i timu koji se stavio na raspolaganje. Sada, nakon što je prošla godina, neki dovode u pitanje zakonitost naših postupaka.
S ovakvim problemima se jedino ja susrećem, ili zato što sam jedan od rijetkih koji je to radio ili sam trn u oku zbog svojih stavova“, kaže Hadžibajrić.
Prije nekoliko mjeseci Hadžibajrić je ugasio Nezavisnu bosanskohercegovačku listu i sa A-SDA osnovao Narodni evropski savez (NES).
"NES je prvi projekt nakon višestranačkih izbora 1990. gdje je došlo do ukrupnjavanja političkih projekata. Mi smo, kada se matematički sabere, druga, eventualno treća stranka u FBiH po broju zastupnika, od općinskog nivoa, preko kantonalnih, federalnog pa do državnog. Također, NES je stranka koja obnaša vlast u tri kantona - BPK, ZDK i USK. Nema nas toliko u medijima, možda i zbog nas, a možda i zbog medija, jer nemamo senzacija. Ne bavimo se senzacijama i populizmom, radimo na terenu, širimo se i jačamo. Formirani su predsjedništvo stranke, glavni te regionalni odbori. Mi smo stranka koja je formirana na regionalnim principima, ne kantonalnim ili entitetskim.
NES će biti jedna snaga na narednim izborima koja će biti vaga vlasti i to na osnovu naših zdravih promišljanja kada je u pitanju država BiH. S druge strane, tu je i je neizmjerno iskustvo Nermina Ogreševića kao predsjednika i mene kao zamjenika“, ističe Hadžibajrić.
Dodaje kako je vrlo važno da se na izbornim listama nađu ljudi koji su prošli lokalni nivo. Prema njegovom mišljenju, temelj svake države je lokalna zajednica.
"Naš plan za naredne izbore će biti sažet u konkretne tačke, bez populizma i zamazivanja očiju građanima. Napravit ću jednu digresiju, ja sam načelnik sa najviše ispunjenih obećanja, to treba pretočiti na više nivoe. Ogrešević je od Cazina, koji je bio kasaba prije njegovog dolaska, napravio grad poput onih u Švicarskoj“, pojašnjava Hadžibajrić.
Komentirao je i trenutnu političku situaciju u BiH, kazavši da je loša, ali i da nikada nije ni bila dobra.
"Po potpisivanju Dejtonskog sporazuma, nama je skrojena luđačka košulja i jasno je da niti jedna država ne može funkcionisati po ovom sistemu. Nemamo mi velike politike, posebno kada su u pitanju Bošnjaci. Nema ciljeva, sve se svodi na dnevnu politiku. Trenutno su na političkoj sceni udari na nezavisnost, ekonomski prosperitet, ne donose se zakoni. Od 1996. do danas, pričati o politici u BiH je izlišno. Politika u BiH ne postoji, ona je podijeljena je u tri nacionalna tora. Naredbi izbori će pokazati koliko je narod došao pameti.
Daleko smo nažalost od građanske države. Najveća razdiranja su u bošnjačkim korpusu, tu je najviše političkih partija. Možda bi ta građanska država bila najpogubnija po nas ako gledamo s nacionalnog aspekta. Bošnjački korpus je najpodjeljeniji, pa bi možda građanska država više odgovarala Srbima ili Hrvatima, ali to ne znaju“, stava je naš sagovornik.
Izmjena izbornog zakona neće biti bez zavrtanja ruku
Hadžibajrić je komentirao i sve probleme i blokade proizišle iz zahtjeva HDZ-a za promjene Izbornog zakona.
"Jedan od konstitutivnih naroda Hrvati žele da promijene Izborni zakon jer bi s tim došli u situaciju da zacementiraju stanje kada je u pitanju HDZ. Koliko tu ima zakulisnih radnji iza zavjese kada je u pitanju SDA, to ne bih mogao reći. Da li se privatno sastaju i dogovaraju, vrijeme će pokazati. Ali, jedno je istina i rijetko će je ko reći, jer istina boli. Parametar politike HDZ-a su sarajevski hrvati, od koji je HDZ digao ruke jer se ne uklapaju u njihovu etničku politiku, a slobodno mogu reći da iz Sarajeva hrvate nije otjerala nikakva bošnjačka ili neka druga ideološka politika, nego politika HDZ-a. Hrvatima izmjene Izbornog zakona trebaju jer su "iscurili“ iz BiH. Nisu Hrvati otišli iz BiH jer ih je neko tjerao, već jer im je zvanična politika u Republici Hrvatskoj omogućila da imaju putovnice i domovnice. Mladi ljudi su otišli u inostranstvo zahvaljujući tome. Iako oni kažu da ih ima 11 ili 12 posto u BiH, nema ih više od 6 posto. Kada padnete ispod pet posto, onda više niste konstitutivan narod nego manjina. To je suština problema, o čemu niko neće da govori.
Teško da će doći do promjena Izbornog zakona bez "zavrtanja ruku" od strane međunarodne zajednice, prije svega SAD. SAD su veliki prijatelji BiH, jer je to država koja je multinacionalna i multietnička kao i naša. Najgore je to što se izmjene Izbornog zakona ne rješava putem institucija. Ne može se tako važno pitanje raditi sa političkim liderima. Mora se vratiti u institucije. Međutim, problem je što smo institucije urušili, a ojačali lidere, a to nikome dobra nije donijelo“, zaključuje Hadžibajrić.
