Hodanje je jednostavan i učinkovit način za snižavanje krvnog pritiska. Iako neka istraživanja sugerišu da šetnje u kasnim popodnevnim ili večernjim satima mogu donijeti nešto veće koristi, stručnjaci naglašavaju da je redovnost važnija od doba dana. Visok krvni pritisak jedan je od glavnih uzroka srčanih i moždanih udara, ali redovna aktivnost poput hodanja može značajno pomoći u njegovoj kontroli, piše Health.com.
Krvni pritisak prirodno raste u jutarnjim satima, a navečer se postepeno snižava, objašnjava kardiologinja dr. Tiffany S. Di Pietro. Samo jedna šetnja može sniziti pritisak na nekoliko sati nakon aktivnosti, zbog čega doba dana u kojem šetate određuje kada će se taj efekat pojaviti.
Studija iz 2019. godine pokazala je da je aerobna aktivnost navečer dovela do većeg smanjenja sistoličkog pritiska u poređenju s jutarnjim treningom.
Kardiolog sa Stanforda, dr. Jason V. Tso, upozorava da intenzivno vježbanje neposredno prije spavanja može narušiti kvalitet sna. Ako vam brza šetnja otežava uspavljivanje, odaberite drugo doba dana.
Osim doba dana, na snižavanje pritiska utiče niz drugih faktora.
Redovno hodanje tokom sedmica i mjeseci trajno snižava prosječnu vrijednost pritiska.
Najbolji rezultati postižu se brzim hodanjem koje ubrzava rad srca. Dr. Di Pietro savjetuje: "Tokom hodanja trebali biste moći razgovarati, ali ne i pjevati."
Koristi od vježbanja mogu umanjiti loš san, hronični stres, te pretjeran unos soli i alkohola.
Visok krvni pritisak opterećuje srce jer krv snažno pritišće zidove arterija. Aerobna tjelovježba, poput hodanja, potiče krvne sudove na proizvodnju dušikovog oksida, tvari koja pomaže njihovom širenju. Također, hodanje smanjuje nivo kortizola (hormona stresa), čime krvni sudovi ostaju elastičniji i otporniji.
Američko kardiološko udruženje savjetuje najmanje 150 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta sedmično, što uključuje i brzo hodanje.