Pitanje državne imovine BiH Milorad Dodik već sedmicama koristi kao polugu za prijetnju secesijom, tvrdeći da je to pitanje koje je riješeno i o kojem neće više biti razgovora.
Dodik smatra da država BiH nema imovine te da imovinu imaju samo entiteti. I u svom udarničkom pohodu rušenje svega što označava državu BiH Dodik je kroz NSRS usvojio zakon o nepokrentoj imovi ni RS.
Prvobitni oblik tog zakona poništo je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt kao i Ustavni sud BiH.
NSRS potom donosi izmijenjenu verziju, na koju Ustavni sud BiH stavlja privremenu mjeru do donošenja konačne odluke.
Međutim, RS je nastavila upisivati državnu imovinu na svoje ime faktički otimajuću je i ignorirajući stav Ustavnog suda po kojem se sve radnje moraju obustaviti dok se ne donese konačna odluka.
Ovako je to UStavni sud naveo:
"Podneseni zahtjevi postavljaju ozbiljna i složena pitanja koja se odnose na moguće štetne posljedice primjene osporenog zakona prije donošenja konačne odluke o zahtjevu. U vezi s tim, Ustavni sud naročito zapaža da se osporenim zakonom u članu 6. propisuje da će se donijeti novi zakoni na osnovu kojih će se mijenjati upisi na nekretninama koje su predmet ovog zakona. Ukoliko zakonodavac Republike Srpske nastavi djelovati u tom pravcu prije konačne odluke Ustavnog suda o osporenom zakonu i usprkos svim drugim do sada donesenim odlukama koje se tiču pitanja državne imovine, a Ustavni sud osporeni zakon proglasi neustavnim, štetne posljedice postupanja po tom zakonu, prema mišljenju Ustavnog suda, bile bi veće nego da se primjena osporenog zakona privremeno obustavi. Osim toga, Ustavni sud zaključuje da postoji opasnost od nastanka nenadoknadive štete zato što bi implementacija osporenog zakona mogla ozbiljno podrivati vladavinu prava i vođenje postupka pred Ustavnim sudom. Stoga, iako implementacija osporenog zakona još nije počela, Ustavni sud smatra da bi donošenje privremene mjere spriječilo potencijalne negativne posljedice koje bi mogle nastati njegovom primjenom. Ne prejudicirajući konačnu odluku o meritumu zahtjeva, Ustavni sud smatra da je usvajanje privremene mjere neophodno u interesu pravne sigurnosti, naročito imajući u vidu da se tom mjerom primjena osporenog zakona samo privremeno obustavlja", navodi se u odluci.
Dakle, jasno je rečeno da RS ne treba nastavljati primjenu spornog zakona dok se ne donose konačna odluka.
No, za državnog tužioca Milanka Kajganića to nije dovoljno jasno.
On je sinoć na RTRS kazao kako Ustavni sud nije donio nikakve zabrane te da oni ne mogu djelovati.
"Ustavni sud je donio privremenu mjeru i suspendovao primjenu navedenog Zakona dok ne odluči u meritumu da li je zakon u skladu sa Ustavom ili nije. Međutim, Ustavni sud nije zabranio bilo kome bilo koje aktivnosti i ako Ustavni sud bude zabranio, i ako donese rješenje i dostavi Tužilaštvu da je nekom zabranio određene aktivnosti, i taj neko bez obzira na takvu mjeru se ogluši o odluku Ustavnog suda, Tužilaštvo će reagovati i po službenoj dužnosti, ako dobije takvo rješenje Ustavnog suda. Do sada ga nismo dobili", naveo je Kajganić.
Da se radi o zavaravanju i igri u kojoj Tužilaštvo BiH očito želi igrati nijemog posmatrača u otimačini državne imovine pokazuje i ranija izjava Valerije Galić, sudinice Ustavnog suda BiH.
"Ako se bude postupalo u suprotnosti sa odlukom o privremenoj mjeri, ne trebamo obavještavati Tužiteljtvo BiH. Ono to treba pratiti po službenoj dužnosti", kazala je Galić.
