Poslanički klubovi u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, prema zaključku tog doma od 30. oktobra, imali su rok do jučer da dostave prijedloge kandidata za glavnog pregovarača Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom.
Ipak, prema informacijama do kojih je došao Raport, prihvatit će se i eventualne naknadne kandidature klubova koji to nisu učinili u predviđenom roku.
Ivanićev i Stanivukovićev pulen
Do sinoć su službi protokola zvanično dostavljena tri prijedloga. Riječ je o kandidatu Kluba poslanika PDP-a i SDS-a Branku Neškoviću, bivšem diplomati, kandidatkinji Kluba SDPBiH Lejli Ramić-Mesihović, profesorici i stručnjakinji za međunarodne odnose i evropske integracije i kandidatkinji Naše stranke Lejli Hasanović, diplomiranoj pravnici i članici nastavnog osoblja u naučnoj oblasti prava privrednih društava na Univerzitetu u Sarajevu.
Međutim, već na samom početku procesa uočljivo je da trenutna struktura prijavljenih kandidata ne ispunjava osnovni kriterij o zastupljenosti tri konstitutivna naroda u budućem uredu glavnog pregovarača i dvojice zamjenika, s obzirom na to da su prijavljeni jedan Srbin i dvije Bošnjakinje, dok među kandidatima nema predstavnika hrvatskog naroda.
Također, pokazalo se da je period od 30. oktobra, kada je donesena odluka o načinu izbora glavnog pregovarača, do 10. novembra, kada je istekao rok za dostavu prijedloga, bio prekratak da svi poslanički klubovi pravovremeno dostave svoje kandidate.
Ni do danas nisu pristigli prijedlozi svih stranaka koje su bile predlagači odluke o izboru nosilaca ovih važnih funkcija, iako je bilo najava da će ih dostaviti. Među njima je i Narod i pravda (NiP), čiji izvori tvrde da bi stranka mogla podržati kandidata SDPBiH ili Naše stranke, ali bez vlastitog prijedloga.
Posebno konfuznu situaciju izazvao je SDS. Prema saznanjima Raporta, jučer su državni poslanici SDS-a i PDP-a održali zajednički sastanak i glasali o dva kandidata, oba iz PDP-a i to Branku Neškoviću i Borku Gavriloviću.
Nešković je, prema informacijama, bio favorit Mladena Ivanića, osnivača i počasnog predsjednika PDP-a, dok je Gavrilovića, kako saznaje Raport, pokušao 'progurati' aktuelni predsjednik PDP-a Draško Stanivuković.
Gavrilović je, navodno, i Stanivukovićev advokat u nekim pravnim postupcima. Presudnu podršku Neškoviću, tvrde izvori, dala je zastupnica PDP-a Mira Pekić, a pridružili su joj se poslanici SDS-a Mladen Bosić i Darko Babalj.
Hoće li Šarović ući u utrku
Poslanik PDP-a Branislav Borenović, prema informacijama Raporta, nije prisustvovao glasanju. Tako su SDS i PDP, u "krnjem sastavu“, predali prijavu s Neškovićevim imenom pred sam kraj radnog vremena nadležne službe u PSBiH.
Prema istim izvorima, ovakva odluka mogla bi produbiti podjele unutar PDP-a, budući da je uvažen prijedlog za kandidata PDP-a od bivšeg, a ne aktuelnog predsjednika stranke.
Dodatni pritisak izazvalo je i to što SDS i PDP nisu konsultovali poslanika Liste za pravdu i red Nenada Grkovića, čime je ta stranka dovedena pred svršen čin i navodno nisu mogli predložiti svog kandidata.
Tako bi izbor glavnog pregovarača, koji je prema dogovoru trebao doći iz reda opozicije iz RS, mogao izazvati nove sukobe umjesto da učvrsti jedinstvo opozicionih stranaka, kako unutar kluba, tako i u samom PDP-u.
Nove kontroverze izazvala je informacija da je na sinoćnjem sastanku vrha SDS-a u Doboju podržan prijedlog da njihov kandidat za glavnog pregovarača bude bivši predsjednik stranke Mirko Šarović.
Dok jedan izvor tvrdi da je Šarović dobio podršku, drugi insistira da je riječ tek o prijedlogu, jer su svi učesnici sastanka već znali da su Bosić i Babalj podržali Branka Neškovića i već predali njegovu kandidaturu.
Naredni dani pokazat će hoće li se ime Mirka Šarovića naći među onima o kojima će se glasati, odnosno hoće li opozicija uspjeti usaglasiti stav o zajedničkom kandidatu.
SNSD, HDZBiH i DF protiv, presudit će SDA
Sudeći po početnim koracima, jasno je da ovaj proces tek ulazi u fazu političkih tenzija i mogućih blokada. Prije svega zbog osporavanja nadležnosti Predstavničkog doma PSBiH da imenuje glavnog pregovarača, što kategorično tvrde SNSD i HDZBiH.
Podsjetimo, SNSD je bojkotovao sjednicu Doma na kojoj je donesena odluka o načinu izbora glavnog pregovarača, dok je HDZBiH glasao protiv.
Stoga se od ovih stranaka nije ni očekivalo da predlože kandidate u procesu koji ne priznaju kao ustavno utemeljen. Očekuje se da bi se o ovom pitanju, s obzirom na najavljene apelacije, mogao izjašnjavati i Ustavni sud BiH.
Sumnju u nadležnost Doma dijeli i Demokratska fronta (DF), koja smatra da je imenovanje glavnog pregovarača u nadležnosti Predsjedništva BiH.
Konačan ishod izbora glavnog pregovarača u Predstavničkom domu PSBiH u velikoj mjeri zavisi i od stava SDA. Stranke Trojke, zajedno s partnerima iz Federacije BiH, naime, nemaju dvotrećinsku entitetsku većinu u FBiH potrebnu za izbor u prvom krugu bez glasova SDA.
Iako je SDA podržala odluku da Predstavnički dom imenuje pregovarača i njegove zamjenike, još nije jasno hoće li njeni poslanici u konačnici podržati konkretan izbor. No, izvjesno je da će upravo SDA odigrati ključnu ulogu u ovom procesu.
Ako SDA podrži prijedloge prilikom glasanja, glavni pregovarač i njegovi zamjenici bit će izabrani. Ukoliko, pak, poslanici SDA glasaju protiv u oba kruga, stranke Trojke i njihovi partneri neće imati potrebnu entitetsku većinu iz Federacije za donošenje odluke.
Drugim riječima, glas SDA mogao bi odlučiti hoće li se proces imenovanja pregovarača nastaviti ili zaustaviti.
S obzirom na to da HDZBiH insistira da se glavni pregovarač bira u Vijeću ministara BiH, nije isključeno da će na za danas najavljenom sastanku između Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića upravo ova tema biti među ključnima.
Čović će, po svemu sudeći, pokušati uvjeriti Izetbegovića da SDA ne podrži izbor glavnog pregovarača u Predstavničkom domu PSBiH.
Imajući u vidu da je Izetbegović ranije HDZBiH spominjao kao mogućeg i poželjnog partnera nakon narednih izbora, otvoreno je pitanje hoće li se (ne)imenovanje glavnog pregovarača uklopiti u zajedničke interese SDA i HDZ-a i možda označiti početak saradnje dviju stranaka uoči izbora naredne godine za koje kampanja uveliko traje.