Masovna imunizacija stanovništva protiv koronavirusa još nije počela u Bosni i Hercegovini, uključujući i Kanton Sarajevo, koji je sedmicama bio najveće žarište u zemlji, sa više od 800 oboljelih samo u jednom danu sredinom marta.
Epidemiolozi strahuju da se odlaganjem masovne vakcinacije povećava rizik od pojave novih sojeva koronavirusa, koji bi mogli biti imuni na postojeće vakcine.
Epidemiolog i univerzitetski profesor iz Sarajeva Zarema Obradović upozorila je da cilj mora biti vakcinisati što više ljudi u što kraćem roku, dodajući da se razvlačenjem imunizacije na godinu ili više gubi stvarni efekt vakcina, jer imunitet nije trajan, zbog čega nakon nekog vremena i vakcinisani mogu ponovo početi obolijevati masovnije.
Vakcina samo za zdravstvene radnike
U Sarajevu se zasad vakcinišu samo zdravstveni radnici i njihovi saradnici, ali i taj proces ide sporo, kao i u drugim dijelovima zemlje, jer vakcine dolaze na kapaljku. U nepunih 30 dana, od 10. marta do 06. aprila u Kantonu Sarajevo je vakcinisano tek nešto više od 55,5 posto zdravstvenih radnika i njihovih saradnika u javnim zdravstvenim ustanovama, ili njih približno 3.700, prema podacima kantonalnog Zavoda za javno zdravstvo. Od 5. aprila Sarajevo je zaprimilo dodatnih 3.590 doza AstraZeneca vakcina iz kontigenta kojeg je zemlja dobila preko COVAX mehanizma, pa planira okončati vakcinisanje u javnim zdravstvenim ustanovama, dok je uporedo započelo vakcinisanje zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika u privatnim zdravstvenim ustanovama.
Kanton Sarajevo je u petak dobio dodatnih 10.000 doza vakcina AstraZeneca kao donaciju susjedne Srbije, koje čekaju na odobrenje Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine. Sarajevo za sada čeka i oko 2.000 vakcina iz pošiljke koju je Bosni i Hercegovini donirala Turska.
„To je sve sa čime za sada raspolažemo“, rekla je Al Jazeeri Aida Pilav, direktorica Zavoda za javno zdravstvo u Kantonu Sarajevu.
Prema dosadašnjim preporukama epidemiologa, uključujući i šefa američkog Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti doktora Anthonyia Faucija, za postizanje kolektivnog imuniteta potrebno je imati 70 do 85 posto ljudi koji su imuni na virus.
U slučaju Kantona Sarajevo, koji ima nešto više od 323.000 stanovnika, prema popisu iz 2013. godine, ne uključujući približno 89.000 mlađih od 18 godina, potrebno je da najmanje 226.000 ljudi izgradi imunitet, vakcinama ili nakon kontakta sa virusom, kako bi se pandemija stavila pod kontrolu.
Doktorica Pilav uvjerava da je zdravstveni sistem u Sarajevu spreman izvršiti brzu i masovnu vakcinaciju stanovništva, kada dobiju dovoljne količine vakcina.
„Proces masovne vakcinacije bit će na lokalitetu [dvorane] Zetra. Građani ne trebaju brinuti zbog toga. Ali, nama prvo trebaju vakcine“, rekla je Pilav Al Jazeeri.
„Apsolutno smo sposobni napraviti proces [masovne imunizacije] koji su napravile neke susjedne zemlje, poput Hrvatske i Srbije“, tvrdi.
Vlade se nisu snašle nakon ‘pucanja’ COVAXA
Bosna i Hercegovina je trenutno u jeku trećeg vala pandemije, koja bilježi blagi pad. No, sa približno 7.500 smrtnih slučajeva od posljedica korona virusa zemlja je i dalje u samom vrhu smrtnosti u svijetu na milion stanovnika. Prema izračunima web stranice Worldometers, koja prikupljan podatke od vlada i agencija, Bosna i Hercegovina je peta u svijetu po smrtnosti na miliona stanovnika. Veću smrtnost od BiH ima samo Mađarska, San Marino, Češka i Gibraltar. Odmah iza BiH, na šestom mjestu po smrtnosti na milion stanovnika od posljedica korona virusa prema izračunu Worldometersa je Crna Gora, zatim slijedi Bugarska, Sjeverna Makedonija. Slovenija je na desetom mjestu, Hrvatska na 22 mjestu a Srbija na 60.
Zemlja sa oko 3,5 miliona stanovnika, BiH je dosad putem COVAX mehanizma, donacija i entitetske nabavke dobila tek oko 200.000 vakcina protiv korona virusa.
Ministrica civilnih poslova BiH Ankica Gudeljević je krajem marta obećala kako će u Bosnu i Hercegovinu od aprila do juna stići nova isporuka vakcina iz COVAX mehanizma.
“COVAX mehanizam je konačno proradio. Sljedeća vakcina koja stiže u BiH je AstraZeneca koja će doći oko 22. ili 23. aprila i to je 81.600 doza. Sljedeće je da ćemo dobiti 100.620 doza Pfizera do kraja juna mjeseca. Ne znamo da li se radi o manjim količinama, da li će vakcine stizati više puta ili odjednom, te informacije nemamo”, istakla je Gudeljević, najavljujući i da se u istom periodu očekuju isporuke vakcina u okviru EU mehanizma.
“Od ugovora s Austrijom očekujemo negdje oko 120.000 vakcina, marke Pfizer, dok od Poljske postoji šansa da dobijemo 380.000 doza vakcine AstraZenece“, rekla je Gudeljević.
To je i dalje daleko od minimalnih dva miliona građana koji bi u Bosni i Hercegovini trebali imati otpornost na korona virus da bi zdravstvene vlasti virus mogle smatrati poraženim. COVAX kasni sa isporukom vakcina koje je Bosna i Hercegovina poručila preko tog međunarodnog mehanizma dok vlada u zemlji nije uspjela vakcine nabaviti direktnim pregovorima, poput susjedne Srbije.
