Na Facebook profilu Dan bijelih traka objavljene su fotografije iz Sarajeva, na kojima je instalacija od kartona, uz komentar da je ona sramota i da skrnavi sjećanje na ubijene žrtve.
"Ima li iko u tom Sarajevu da zaustavi ovakvo ismijavanje ubijene prijedorske djece na javnoj površini u centru grada? Ljudi molim vas učinite nešto da ovo prestane", oglasili su se na Facebook nalogu.
Predstavnik roditelja ubijene djece Prijedora Fikret Bačić za Detektor je rekao da je to sramota prema ubijenoj djeci i članovima njihovih porodica. Kaže da su Prijedorčani žrtve koji su preživjeli torture zbog kojih i dalje imaju poteškoće, a oni koji su se vratili u ovaj grad i dalje trpe razna ponižavanja i segregraciju.
Objašnjava da se Dan bijelih traka na ovakav način nije ni trebao organizirati i da ga je potez pokreta “AntiDayton“ iznenadio.
"To je stvarno sramota da se za sjećanje na 102 djece, Prijedorske djece, stavljaju kartoni nabijeni na neka kolja. Ne ide to u prilog nikome, to je zbilja, da kažem, sramota prema ubijenoj djeci i prema nama roditeljima“, rekao je Bačić.
Donacije za instalaciju
Na stranici Dan bijelih traka pisalo je: “Zar su za ove ofucane kartone Nihad Aličković i drugi antidejtonovci skupljali donacije?“.
Pokret “AntiDayton“ je nekoliko dana ranije najavio postavku instalacije na Dan bijelih traka. Nihad Aličković, urednik i kolumnista portala ovog pokreta, zamolio je sve one koji žele, da mu pomognu u realizaciji.
"Pozivamo vas, posebno Prijedorčane u dijaspori, ali i sve druge, da nam se odazovete i pomognete svojim donacijama da obilježimo dostojanstveno, kao i uvijek, Dan bijelih traka u Sarajevu“, tražio je tada Aličković da se sredstva upalate na paypall račun.
Inicijativa “Jer me se tiče” organizirala je i ove godine mirno okupljanje i protestnu šetnju u znak sjećanja na 102 djece i više od 3.000 ubijenih Prijedorčana, od kojih mnogi ni danas nisu pronađeni.
Edin Ramulić, prijedorski aktivista, ranije je na svom Facebook profilu optužio Aličkovića da pokušava profitirati od ubistva djece Prijedora, dok je on na svom profilu za Ramulića napisao da privatizuje žrtve.
“Nemaju osjećaja šta je ljekovito za ovo društvo i na koji način da se odnose prema onome što je ratna trauma“, rekao je Ramulić u razgovoru za Detektor.
Nihad Aličković kaže da je znao da će se ovakva medijska pažnja desiti, ali ne u ovom obimu.
“Ne može nas nazvati ekstremistima samo zato što smo postavili 102 siluete. Šta je tu ekstremno? Ako je to ekstremna istina i ako se na takav način to može nazvati, onda neka, onda sam ekstremista najveći na planeti, i radikal, i ekstreman i tako dalje”, rekao je Aličković u razgovoru za Detektor.
Ramulić na svom Facebook profilu u istoj objavi za instaliciju na Dan bijelih traka podsjeća i na nedavnu dodjelu zlatnika članovima pokreta “AntiDayton“, koje im je uručila gradonačelnica Benjamina Karić za aktivnosti nakon potresa u Turskoj.
Karić za Detektor kaže da taj pokret nije novac za ovu instalaciju dobio od Grada Sarajeva i da je odluka Gradskog vijeća iz oktobra 2022. godine vezana striktno za program u organizaciji Grada u odnosu na obilježavanje Dana bijelih traka.
Gradonačelnica se ogradila
“Ovo što su radili nema nikakve veze sa Gradom, ni finansijske, ni organizacione“, rekla je Karić za Detektor.
Sredinom protekle sedmice na internet stranici Gradske uprave Sarajeva osvanula je informacija da su djeca iz Sirije i Turske volonterima iz Bosne i Hercegovine poklonile crteže u znak zahvalnosti za pomoć tokom razornih potresa početkom ove godine.
Pet stotina dječijih crteža u kojima dominiraju zastave država, u Ured gradonačelnice dopremila je, kako je navedeno, tročlana delegacija – Nihad Aličković, Sadik Menković i Midhat Hajdarević.
Predsjednik pokreta i Udruženja “AntiDayton“ Nihad Aličković se, s druge strane, pohvalio na društvenoj mreži Facebook kako je gradonačelnica Karić upriličila prijem delegaciji “AntiDaytona“.
“Ovo je prvi put da je jedna institucija u Bosni i Hercegovini prepoznala angažman i rad ‘AntiDayton’ pokreta, kako na patriotskom putu, tako i na humanitarnom polju“, naveo je Aličković na svom Facebook nalogu.
Gradonačelnica se na društvenim mrežama i među aktivistima suočila s kritikama da je nagradila organizciju koja propagira antiustavna djelovanja u BiH i rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Nevladin sektor, aktivisti i dio akademske zajednice mišljenja su da je gradonačelnica napravila ozbiljan protokolarni propust, dok dio javnosti daje punu podršku i njoj i Aličkoviću.
Medijski natpisi su gradonačelnicu zatekli na putu u Švicarskoj, a u telefonskom razgovoru za Detektor rekla je da je imala čistu namjeru, ali je na kraju nastalo samo nešto ružno.
“Pravo mi je žao što je prva informacija koja je otišla bila da sam ja nagradila Udruženje, da ja podržavam rad Udruženja, što stvarno nije to”, rekla je Karić.
Aličković kaže da je to bio isključivo prijem u vezi s odlaskom u Tursku, ali je iskoristio priliku da predloži nekoliko ideja kako bi se ubuduće Dan bijelih traka mogao obilježavati u Sarajevu. Dodaje da novac od Grada nikada nije dobio i da upravo iz tog razloga ne želi registrovati “AntiDayton“ kao udruženje koje bi se finansiralo javnim novcem.
“Ne znam kako ona to shvata. Ne želim da je specijalno napadam i kritikujem zato što sam vidio jednu bitnu liniju u njoj, a to je da ona ima strašan pritisak iz kruga svoje stranke zbog određenih patriotskih stavova”, kaže Aličković.
Edin Ramulić iz Udruženja “Jer nas se tiče“ u razgovoru za Detektor kaže da će pokušati spriječiti da se na taj način odlučuje o obilježavanju Dana bijelih traka i neće dozvoliti da se skupljaju donacije za obilježavanje.
“Ići ću ja lično, otvoreno pismo njoj, da pokušamo da zaštitimo bijele trake od njih. Sarajevo treba nama biti primjer dobrih vjetrova, nade, onog pravog suočavanja“, kaže Ramulić.
Zlatnik Sarajeva
Zlatnik Grada Sarajeva je simbolični znak pažnje za dobra djela – humanitarnog, sportskog, kulturnog ili bilo kojeg drugog sadržaja koji je doprinio društvu u cjelini. I ranijih godina je bilo komentara da se taj znak pažnje neselektivno dijeli.
“Moramo biti ozbiljni jer su vremena teška. Da je to bilo neko normlano vrijeme, sve bi uredu bilo. Danas kad se hrvamo između desnog i lijevog, između jednog entonacionalizma koji je neofašističke vrste, svaki gram na desnu stranu postaje opasan, postaje vrlo provokativan, vrlo izazovan u svojoj neprihvatljivosti“, objašnjava sociolog Esad Bajtal.
Branko Todorović, predsjednik Helsinškog komiteta Republike Srpske, kaže da je demokratsko društvo takvo da je dozvoljena sloboda organiziranja građana i da je to prihvatljivo sve dok se ne dovodi u pitanje zakonitosti djelovanja.
Međutim, ističe da je sveopšta atmosfera u BiH takva da postoje visoki javni funkcioneri i političari koji otvoreno promovišu antiustavne ideje, stoga ne treba biti iznenađujuće da će i neka formalna ili neformalna organizacija isto tako djelovati. Smatra da je pitanje djelovanja “AntiDaytona“ ipak pitanje za pravnike i sudove u kojima bi se preispitala zakonska odgovornost.
“Po meni, gradonačelnici, ministri, parlamentarci, odbornici trebali bi ipak da znaju s kim se sastaju, s kim razgovaraju, s kim se pojavljuju u javnosti i da ne kažem kome dodjeljuju određenu vrstu priznanja i zašto mu to dodjeljuju“, objašnjava Todorović.
Ranijih godina zlatnike su, između ostalih, dobili najuspješniji studenti, dvanaestogodišnji Benjamin Mehanović, koji je na ulici prodavao čaj i novac proslijeđivao unesrećenim nakon zemljotresa u Turskoj i Siriji, najuspješnijem teniseru svih vremena Novaku Đokoviću, fudbalerima Emiru Spahiću i Zvjezdanu Misimoviću, košarkašu Džananu Musi, atletičaru Amelu Tuki, osvajačima matematičkih nagrada, Akademiji nauka i umjetnosti BiH i drugima.
Zlatnici su nedavno poklonjeni gradonačelniku Grada New Yorka Ericu Adamsu, ali i Esadu Krciću, vlasniku portala Bošnjaci.net.
Nedugo poslije, zlatnici su uručeni i članovima rijaliti showa “Survival“, popularne emisije u kojoj se učesnici bore za preživljavanje na napuštenom otoku, a čiji se svi koraci bilježe kamerom. Oni su nagrađeni zlatnicima jer su skupljali pomoć za liječenje bolesne djevojčice iz Vogošće pored Sarajeva, piše Detektor.
