Povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv govora mržnje, Populacioni fond Ujedinjenih nacija (UNFPA), u okviru zajedničkog projekta Fonda za izgradnju mira Ujedinjenih nacija "Mladi za inkluziju, jednakost i povjerenje", organizovao je događaj na kojem su predstavili "Inovacije u mirovnom obrazovanju – Alati za budućnost".
Cilj događaja, koji je organizovan u saradnji sa Ambasadom Republike Italije, je predstavljanje četiri inovativna alata za mirovno obrazovanje, razvijena u okviru projekta, koja nude nove pristupe rješavanju konflikata i izgradnji mira.
Ovi alati uključuju: virtualni trening program za razvoj medijskog ne diskriminirajućeg sadržaja, priručnik za postupanje svjedoka u situacijama nasilja, inovativnu igru za mlade u školama posvećenu toleranciji te omladinsko takmičenje za razvoj javnih politika. Alati su dizajnirani da podrže organizacije civilnog društva, novinare i omladinske aktiviste u stvaranju inkluzivnog okruženja i postizanju održivog mira u Bosni i Hercegovini.
Zamjenica predstavnika UNFPA u Bosni i Hercegovini Marina Riđić podsjetila je da ovaj Fond u svom mandatu ima jačanje ljudskog kapitala.
"To zapravo znači rad sa svim kategorijama stanovništva na načine koji njih osnažuju, da daju svoj puni potencijal ekonomskom, društvenom, socijalnom i svakom drugom razvoju svoje zemlje. U Bosni i Hercegovini odavno radimo sa mladim ljudima shvatajući da postoje brojni izazovi", pojasnila je Riđić.
Međutim, na današnjem događaju fokus je bio na govoru mržnje.
"Brojni mladi ljudi, kroz istraživanje o percepciji odlaska mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine, rekli su da cijelo okruženje, kako medijsko tako i društveno, često im donosi osjećaj nesigurnosti i nelagode. Svako od nas će na svoj način da poima šta je to govor mržnje, šta je nasilje, kako možemo da odgovorimo na nasilje nenasiljem, kako kroz obrazovne institucije da shvatimo koji su to mehanizmi, alati ili osobe s kojima možemo razgovarati ako mislimo da smo pogođeni govorom mržnje", kazala je Riđić.
Istakla je da nemaju podatke koliko osoba se suočilo sa govorom mržnje.
"Sam govor mržnje se može mjeriti na različite načine. Ono što je u Bosni i Hercegovini zanimljivo jeste da kroz obrazovni sistem skoro pa nikako ne možemo u formalnom ili neformalnom obrazovanju govoriti o govoru mržnju kao neprijatelju mladih ljudi. Kada danas govorimo o govoru mržnje, rekla bih da u našem postkonfliktnom društvu izgovor ili razlog za mržnju može biti puno toga. Međutim, kada znamo da je svaka druga žena u Bosni i Hercegovini proživjela neku vrstu nasilja, shvatamo da je i ovaj problem vrlo zastupljen", naglasila je Riđić.
Smatra da se kroz obrazovni sistem moraju uvesti alati koji daju mladim ljudima snagu da, između ostalog, prepoznaju govor mržnje.
Amra Kapo sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu kazala je da su u proteklom periodu radili na realizaciji pet online modula koji imaju za cilj sprečavanje govora mržnje.
"Od nekih osnovnih informacija o samoj tematici do interesantnih interaktivnih alata u cilju sprečavanja govora mržnje. To je interesantan resurs koji će svima biti na raspologanju", pojasnila je Kapo.
Mišljenja je da je govor mržnje veliki problem ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u svijetu.
"Nedavno sam čitala jednu statistiku koja kaže da je samo Facebook u prethodnoj godini eliminirao 18 miliona postova ili nekih poruka i na taj način spriječio govor mržnje. Zaista se radi o velikom broju", dodala je Kapo.
Među danas prisutnima su bila i djeca iz osnovnih škola u Bosni i Hercegovini.
Teodora Čabarkapa (13) iz Previje je kazala da joj se sviđa igrica koju su pripremili za njih.
"Mogli smo mnogo toga naučiti i htjela sam doći da vidim i naučim još više. To je igrica uz pomoć koje možemo naučiti više o našoj zemlji. I kroz zabavu možemo mnogo toga naučiti", dodala je Teodora.
Mnogo toga je naučio i 13-godišnji Marko Petrović iz Ribnika.
"Na igrici smo radili sa našom nastavnicom, jako je zanimljiva. Kroz nju sam naučio mnogo o našoj zemlji i historiji", dodao je Marko.
