Insulinska rezistencija je tiha, ali rastuća prijetnja za žene svih uzrasta. Umor, naglo gojenje, nadutost i problemi s energijom često se zanemaruju, iako mogu ukazivati da tijelo ne obrađuje šećer kako treba. Evo koji signali iz krvi i svakodnevnih navika mogu upozoriti da je vrijeme za provjeru i promjenu navika, prije nego što problem postane ozbiljniji.
Stres i njegov utjecaj
Stres preko autonomnog nervnog sistema i hipotalamusno-hipofizno-adrenalne osi utiče na imuni, metabolički i kardiovaskularni sistem i može dovesti do brojnih poremećaja i bolesti. U stresu srce ubrzano lupa, krvni pritisak skače, a nivo šećera u krvi se povećava.
Metabolički sindrom – tiha prijetnja
Metabolički sindrom je skup faktora rizika koji povećavaju šansu za dijabetes tip 2 i kardiovaskularne bolesti. Prepoznaje se u jednoj od pet osoba, a učestalost raste s godinama. On nosi pet puta veći rizik za dijabetes tip 2 i dvostruko veći rizik za srčane bolesti.
Kako prepoznati metabolički sindrom
Metabolički sindrom postoji ako su prisutna bilo koja tri od pet faktora rizika. Obim struka je mjera abdominalne gojaznosti i mjeri se na najizbočenijem dijelu trbuha ili na sredini između rebarnih lukova i gornje ivice karlične kosti, na kraju izdisaja.
Normalan obim struka: žene – 80 cm, muškarci – 94 cm.
Najčešće se javljaju povišeni trigliceridi, čiji nivo varira iz dana u dan i zavisi od unosa hrane. Povišeni trigliceridi mogu izazvati upalu pankreasa i oštetiti beta ćelije pankreasa, polako povećavajući rizik za razvoj dijabetesa.
Hronični stres i insulinska rezistencija
Hronični stres često izaziva fenomen „nagrade hranom“. Dok akutni stres smanjuje apetit, dugotrajni stres aktivira hipotalamusno-hipofiznu osovinu i lučenje kortizola, koji smanjuje osjećaj sitosti i potiče konzumiranje visoko kalorične hrane.
Kortizol doprinosi stvaranju visceralnog masnog tkiva.
Masno tkivo oslobađa slobodne masne kiseline koje djeluju toksično na beta ćelije i povećavaju insulinsku rezistenciju perifernih tkiva.
Istovremeno se oslobađaju hormoni koji povećavaju kardiovaskularni rizik.
Zbog hroničnog stresa i modernog načina života, sve više žena je pogođeno insulinskom rezistencijom i metaboličkim sindromom.