Od svog imenovanja za gradonačelnicu Sarajeva, 8. aprila, Benjamina Karić je u fokusu dešavanja. Kompletna priča o imenovanju gradonačelnika glavnog grada BiH bila je tema o kojoj je brujala cijela država i to zbog skandala s imenovanjem nesuđenog gradonačelnika Bogića Bogićevića.
Iz te političke propasti izronilo je drugo političko osvježenje - Benjamina Karić.
I čim je kročila u Vijećnicu mediji, ali i javnost, pratili su s pažnjom svaki njen korak. I nije se dugo čekalo na prve poteze. Karić je odmah najavila izgradnju spomen-obilježja za žrtve na Kazanima (na koji se čeka godinama), otišla je u Banju Luku na sastanak s kolegom Draškom Stanivukovićem, a svojim blagim i mudrim ponašanjem uspjela je smiriti tenzije nastale nakon propalog imenovanja Bogićevića.
Karić, također, nije dugo čekala ni da pokrene konkretne projekte unutar Grada, ali i je odmah krenula i u mjere štednje.
U otvorenom intervjuu za Raport govori o aktulenim temama, o svim najavljenim, ali i realiziranim projektima. Osvrnula se i na sastanak sa Emmanuelom Macronom.
Prije nekoliko dana otkrili ste spomen-ploču na Kazanima. Koliko je to značajno za Grad Sarajevo i kakva je poruka poslana?
Građani Sarajeva su podizanjem spomen-ploče na Kazanima jasno i glasno rekli 'ne u naše ime'. Nakon 26 godina imamo spomen-obilježje nevino stradalim žrtvama na Kazanima. Smatram da je to civilizacijski čin, ali izuzetno važan korak koji Sarajevo šalje svim ostalim gradovima u BiH. Ovo je prvi korak koji treba otvoriti prostor da se slično obilježje pronađe u drugim bh. gradovima u kojima su se dešavali strašni zločini, kao što su Višegrad, Prijedor... Dakle, ovo je jedan proces, a u tom procesu trebamo svi biti hrabri. Grad Sarajevo će se uvijek boriti za istinu. Jako sam zahvalna gradskim vijećnicima što su podržali inicijativu podizanja spomen-obilježja na Kazanima.
Tekst na spomen-obilježju je adekvatan
Bio je mnogo različitih prijedloga šta treba pisati na ploči, čak se ni koalicioni partneri unutar Trojke nisu složili. Međutim, kritike dolaze i iz RS. Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik jučer je kazao da je ploča otkrivena da bi se "sakrile žrtve". Kako to komentirate?
Trebamo zanemariti komentare koji skreću pažnju sa istinskih i ispravnih stvari. Za mene je najznačajnije što je podignut spomenik i što su sva imena i prezimena žrtava na spomeniku napisana. Tako da, sve ono što sklanja fokus sa žrtava je pogrešno. Ubice su osuđene i odslužile su svoje kazne. Smatram da je tekst na spomen-obilježju adekvatan.
Naravno, pročitala sam i bila svjedok različitih zahtjeva po pitanju samog teksta, ali i lokacije spomen-obilježja. Žao mi je što porodice žrtava nisu zadovoljne spomen-obilježjem, ali, kao što sam rekla, nadam se da je ovo jedan proces i da sam u tom procesu napravila jedan korak. Porodice žrtava su zahtjevale da spomen-obilježje bude podignuto u gradu. Ja sam, prije svega, smatrala da trebamo obilježiti mjesto stradanje. Nadalje, postojao je zahtjev da se na samoj spomen-ploči navedu imena i prezimena počinioca. Ja sam odmah postavila pitanje da li na spomen-obilježju žrtvama genocida u Srebrenici piše ko su ubice? Ne piše. Na spomen obilježju ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva podjednako ne piše ko su ubice. Međutim, da i ne uzimamo u obzir komparaciju, deset žrtava na Kazanima se spominje u presudama, preostalih osam nemamo spomenuto u presudama. Ako ćemo se držati i voditi presudama, onda zaista nije moguće napisati imena počinioca na spomen-obilježju. Potom, postajao je zahtjev da na samom dnu napišemo da broj žrtava nije konačan. To nije istina. U saradnji sa Institutom za nestale osobe mi smo dobili zvaničan dokument da je na lokalitetu Kazani završena ekshumacija. Naveli su da se ekshumacije vršene četiri puta, da je taj proces okončan i da je ekshumirano ukupno 18 žrtava, pri tome 17 identifikovano, a jedna neidentifikovana.
Izjava da broj žrtava nije konačna je izuzetno opasna, prije svega jer nije istinita, a drugo u ovom teškom vremenu kada se vrlo često iskrivljuju historijske činjenice i iskorištavaju u političke ciljeve, to može otvoriti još jedan dodatni prostor.
Kada već govorimo o Miloradu Dodiku, u posljednje vrijeme ponovo vrijeđa i iznosi laži o Sarajevu. Primjera radi, izjavio je da se pola Titove ulice zove po Aliji Izetbegoviću i da su zeleni trotoari. Da li se Grad Sarajevo preko Pravobranilaštva može zaštititi od takvih laži koje nanose veliku štetu Sarajevu? Da li ste Vi spremni tužiti Dodika za iznesene lažu na račun Grada Sarajeva.
Niko ne može nanijeti štetu našem slavnom, multikulturalnom, olimpijskom Sarajevu. Sarajevo je za mene svetinja. Sarajevo je svetinja za sve građane ovog grada i sve građane BiH. Ne smijemo dozvoliti da nam ovakve izjave skreću pažnju sa važnih problema, sa napretka i sa budućnosti.
Do kraja godine ćemo početi sa radom
A da li ste ga spremni tužiti?
To su pravna pitanja. Ja sam uvijek spremna poduzeti sve one korake koji su važni kako bi zaštitili integritet našeg grada.
Najavili ste brojne projekte u Sarajevu, neki od njih su i realizirani. Među najavljenim projektima je i restauracija Gospođicine kuće. Kada možemo očekivati početak radova?
Šetnjom pored naše rijeke Miljacke i pored Grčke ambasade vidimo jednu prekrasnu zgradu koja je vrlo oronula i vrlo lošem stanju, a pri tome predstavlja kulturno-historijski spomenik. Radi se o Gospođicinoj kući, zdanju koje je vrlo važno zbog specifične tehnike urezivanja u malter. Dakle, ilustracije koje se nalaze na samoj fasadi Gospođicine kuće nastale su specifičnom tehnikom koja je jedinstvena u našem gradu. Stoga je moja odluka bila da predstavim Gradskom vijeću ovaj prijedlog i da upravo Gospođicinu kuću uzmemo kao projekt restauracije fasade. Gradsko vijeće je prihvatilo prijedlog. Tako da je završeno snimanje terena, završena je izrada idejnog projekta restauracije kolorističke obrade fasade Gospođicine kuće. Nadamo se da ćemo do kraja godine početi sa radom.
Raspisali ste javni poziv za izradu spomenika Kralju Tvrtku. Koštat će 250.000 KM. Mislite li da je to mnogo novca?
Prije svega, smatram da je srednjovjekovna historija veoma važna i nedovoljno pažnje posvećujemo srednjovjekovnoj historiji Bosne. U srednjem vijeku se nalaze temelji naše državnosti. Srednjovjekovna bosanska država je bila moćna srednjovjekovna država u rangu ostalih velikih evropskih država. Bili smo sila sa moćnim vladarima, ekonomijom. Na to trebamo biti ponosni. Zato smatram da građani zaslužuju spomenik kralju Tvrtku.
Kada razmišljam o Tvrtku, ja ga vidim na konju, onako veličanstvenog, na odličnoj lokacije iza zgrade Predsjedništva BiH, koja na neki način predstavlja centar. Željela bih da svaki put kada građani prođu pored spomenika da osjete ponos i prkos.
Kada govorimo o finansijama, mi smo predvidjeli nagrade u iznosu od 20 hiljada KM. Prvoplasirani bi osvojio 10 hiljada KM, druga nagrada je 6.000 KM i trećeplasirano idejno rješenje 4 hiljade KM. U budžetu smo predvidjeli do 250 hiljada KM. Kada smo radili ispitivanje kakve su cijene istih ili sličnih spomenika u drugim gradovima ili inostranstvu, zaista sam onda vidjela da za takav projekt nije visoka cijena.
Grad dobrih ljudi i herojske historije
Gradonačelnici iz BiH sastali su se sa predsjednikom Francuske Emmanuelom Macronom. I Vi ste razgovarali s njim. Šta ste mu kazali i kako je on odgovorio? On vas je sve pohvalio kao nove generacije inovativnih političara.
Ja sam na poziv predsjednika Francuske Emmanuela Macrona boravila u Parizu. Imala sam priliku prisustvovati Pariškom mirovnom forumu. Tokom prvog dana sastala sam se sa senatorima gdje sam razgovarala o trenutnoj političkoj situaciji u BiH i o projektima o kojima trenutno radimo u gradu Sarajevu.
Također, razgovarala sam sa političkim savjetnicima Macrona, gdje smo zaista imali priliku dogovoriti i konkretnu saradnju. Razgovarali smo na taj način da oformimo jednu grupu prijateljstva bh. gradova i gradova u Francuskoj. Da ostvarimo različite vrste saradnje u oblasti obrazovanja, tehnologije, u oblasti zelenih politika, pametnih gradova. Na sastanku sa Macronom sam imala zadovoljstvo čuti pitanje, a to je: "Šta to mi možemo uraditi za BiH? Šta smatrate da je važno i dobro da uradimo za BiH?" Rekla sam kako se BiH nalazi u najvećoj ustavnopravnoj i političkoj krizi od potpisivanja Dejtonskog sporazuma i da su za nas to najbitnije stvari. Prije svega nam treba pomoć Francuske u očuvanju teritorijalnog integriteta, mira i stabilnosti u BiH i drugo da nam je izuzetno važna podrška na našem putu ka Evropskoj uniji i putu ka NATO-u.
Naišla sam na podršku predsjednika Francuske, koji je rekao da Francuska stoji uz BiH i kako će nam biti podrška u našim nastojanjima. Macron smatra da je izuzetno važno što dolaze mlade generacije političara za koje smatra, kako je i napisao na svom profilu, da će povesti našu zemlju u bolju budućnost. Posebno mi je zadovoljstvo što sam imala priliku upoznati gradonačelnicu Pariza. Ona je kandidatkinja na općim izborima, za predsjednicu Francuske, a izbori će se održati 2022. godine. Pozvala sam je da posjeti Sarajevo. Govorila sam o svim ljepotama našeg grada, rekla sam kako je biser multikulturalizma, ali prije svega grad dobrih ljudi i herojske historije. Naše najvažnije što možemo ponuditi je dobro srce i duša. Sarajevo uvijek otvara svoja vrata svim dobronamjernim ljudima.
Vjerujem da ste onda i detaljno opisali koliko je dramatična politička situacija u BiH.
Razgovarali smo o političkoj situaciji u BiH. Skrenula sam pažnju i rekla kako se osjećaju naši ljudi. Istakla sam da naši ljudi žive u strahu od rata. To je nešto što navodi mlade na odlazak iz BiH.
Dogovorili smo uzvratnu posjetu
Mnogo se govori o eventualnim sukobima i zvecka se oružjem. Kako Vi vidite ovu krizu i napetost?
Smatram da nam treba podrška Evrope, ali smo i mi potrebni Evropi. Iako nam treba podrška, čista je iluzija da može doći do rata i raspada BiH, to se sigurno neće desiti.
Veliku pažnju je privukao i Vaš sastanak s Draškom Stanivukovićem, gradonačelnikom Banje Luke. Kada će biti uzvratna posjeta? I šta je s najavljenim zajedničkim projektima?
Nakon 26 godina ja sam posjetila gradonačelnika Banje Luke, Draška Stanivukovića. To je bila prva poslijeratna zvanična posjeta gradonačelnika Sarajeva gradonačelniku Banje Luke. Smatram da ja kao gradonačelnica Sarajeva trebam sarađivati sa svim gradonačelnicima u BiH. Nekoliko puta sam rekla kako je grad Sarajevo, grad hiljadu mostova, i smatram kako te mostove moramo graditi. Mislim da je to obaveza nas mlađih generacija. Veoma sam ponosna na taj prvi korak koji sam napravila i prema Mostaru i prema Banjoj Luci, Goraždu, Tuzli...
Ono što smatram veoma važnim je da sam svjesna razlika u mišljenju, stavovima i po određenim važnim pitanjima. Gospodin Stanivuković i ja imamo različita mišljenja o mnogim temama. Ja svoje stavove i mišljenja nosim gdje god se nalazila. Kada sam bila u Banjoj Luci, dogovorili smo uzvratnu posjetu. Grad Sarajevo će svakako uputiti poziv za posjetu. Mi smo dobri domaćini i uvijek se u skladu sa tim ponašamo.
Mandat ste preuzeli u napetoj situaciji unutar Gradskog vijeća. Govorilo se o kupovini glasova, raznim političkim sabotažama kojima je miniran izbor Bogića Bogićevića. Čak i Tužilaštvo KS vodi istragu. Kako je bilo početi raditi u takvoj atmosferi i kako sad to izgleda?
Smatram da čovjek koji je mlad i koji ima energiju, ali volju i želju da uradi ono najbolje za Sarajevo, niti jednu prepreku ne vidi kao problem, nego izazov. Tako sam i ja to shvatila kao izazov koji ću prevazići. Smatram da dosadašnje izazove uspješno prevazilazim. Nadam se da građani vide da radim najbolje u njihovom interesu. Volim naše Sarajevo i sva svoja znanja i svu svoju energiju želim usmjeriti da radim ono što je najbolje za naš grad.
Doček ispred Vječne vatre
Krivična prijava je podnesena i protiv Vas i Gradskog vijeća, jer ste posao prijenosa sjednica dodijelili TVSA. Jeste li saslušani u Tužilaštvu zbog toga?
Ja sam za taj slučaj čula iz medija. Nisam bila saslušana u Tužilaštvu. U gradu Sarajevu postoji opredjeljenje da se sve i uvijek radi u skladu sa Zakonom. Finansiranje produkcije za radio i TV emitovanje izuzeto je od primjene odredbi Zakona o javnim nabavkama, a prema informacijama koje sam dobila od nadležne gradske Službe – Odsjek za javne nabavke, jeste da je i do sada bila izuzeta. Međutim, želim poručiti da u potpunosti poštujem rad Tužilaštva i smatram da odgovorno rade posao i da će postupiti ispravno i u ovom slučaju.
Na kraju, šta nam spremate za Novu godinu? Hoće li biti javnog dočeka i kako će izgledati, s obzirom na to da se koronavirus ponovo zahuktava?
Žao mi je vidjeti da brojke ponovo rastu. Mi smo opredijeljeni da organizujemo doček Nove godine, ali naravno u skladu sa epidemiološkim mjerama. Uputili smo dopis Ministarstvu zdravstva kako bismo dobili informacije o preporukama. Spremamo se kao da ćemo proslaviti, a ako bude moguće, organizirat ćemo doček ispred Vječne vatre. Još nemamo informacije ko će biti izvođači. Nadam se da nećemo imati sličan scenario kao u Crnoj Gori.
