Iran i SAD nekoć su bile prijateljske države, no smrt tri američka vojnika u napadu u Jordanu mogla bi dovesti do velike eskalacije u njihovom odnosu. Historijski pregled nastanka i raskida savezništva SAD-a i Irana prenosi Sky News.
Postavljanje američke marionete
Britanski i američki obavještajci pomogli su iranskoj vojsci da 1953. svrgne premijera Muhameda Mossadeqa. Tom intervencijom na vlast je vraćen prozapadni šah Muhamed Reza Pahlavi, koji je za ostanak na poziciji ovisio o SAD. Pahlavi je zauzvrat Americi obećao pristup prirodnim resursima, poglavito nafti. Pahlavi nije bio popularan u Iranu.
Širom države proširili su se nemiri i prosvjedi, 1979. godine, što će ostati zapamćeno kao islamska revolucija. Ustankom je na vlast postavljen ajatolah Ruhollah Homeini, koji je sljedbenike pridobio na račun suprotstavljanja monarhiji koja je služila Zapadu.
Homeini je državu pretvorio u radikalnu, islamsku teokraciju. Također je započeo projekt širenja islamske revolucije na susjedne države.
Militantna grupa Hezbolah je 1985. godine prisegnula je na odanost Homeiniju. Zahvaljujući njegovoj podršci, ona je postala najmoćnija militantna grupa na svijetu, a često se opisuje kao "država u državi" u Libanonu.
Okupacija ambasade
Kroz sljedeća četiri desetljeća utjecaj Irana će eksponencijalno rasti, zbog čega će doći u sukobe s SAD i njegovim saveznicima.
Militantni studenti okupirali su 4. novembra 1979. godine američku ambasadu u Teheranu, gdje su kao taoce držali 52 američka diplomata i državljana. Opsada ambasade trajala je 444 dana. Taoci su na kraju pušteni. Razlog ovog događaja navodno je bila osveta za postavljanje šaha Pahlavija, za šta Iran krivi CIA, kao i odupiranje utjecaju SAD za kojeg se smatralo da se miješa u lokalnu politiku.
Američki pokušaj oslobađanja taoca, nazvan Operacija orlova kandža, završio je katastrofalno. Helikopter se zabio u transportni avion, što je uzrokovalo požar u kojem je poginulo 8 vojnika. SAD je tokom opsade prekinuo diplomatske odnose s Iranom i zabranio većinu trgovine. SAD smatra događaj ozbiljnim kršenjem međunarodnog prava, a ajatolah je prozvao SAD "velikim vragom".
Rat s Irakom
Irak je 1980. napao Iran. SAD je pružio vojnu pomoć Iraku, koji je predvodio Saddam Hussein. Rat u kojem je poginulo oko milion Iranaca trajao je do 1988. Odnosi Irana s SAD ostali su loši.
Tračak nade se pojavio 1998. za pomirenje kada se državna tajnica Madeleine Albright sastala sa zamjenikom iranskog ministra vanjskih poslova. Međutim, to zbližavanje bilo je kratkog vijeka.
Američki predsjednik George Bush je 2002. godine u svom govoru povodom napada na WTC nazvao je Iran dijelom osovine zla, koju čini s Irakom i Sjevernom Korejom. Američki službenici također su tvrdili da Iran pokušava napraviti nuklearnu bombu.
Nuklearni projekt
Predsjednik Barack Obama pokušao je smanjiti sankcije kako bi potaknuo Iran da obustavi nuklearni program. To je rezultiralo Zajedničkim sveobuhvatnim planom djelovanja (JCPOA), koji ograničava količinu radioaktivnih tvari koju Iran smije proizvesti.
Mnogi republikanci sa sumnjom gledaju na taj dogovor, kao i na ukidanje sankcija. Smatraju da to daje Iranu više moći za širenje utjecaja u regiji. Donald Trump povukao je Ameriku iz JCPOA i time okončao dogovor. Trump je potom proglasio Iransku revolucionarnu gardu (IRGC) terorističkom organizacijom.
SAD je u napadu dronom u Bagdadu 3. januara 2020. ubio Kasema Sulejmanija, zapovjednika IRGC. Iran se zakleo na osvetu za taj čin. Također su objavili da više neće ograničavati svoj nuklearni program.
Svi ti događaji doveli su do današnje situacije. Teško je vidjeti kako se odnosi trenutno mogu popraviti. S ratom u Gazi i iranskim plaćenicima koji haraju regijom, ne čini se da bi uskoro moglo doći do deeskalacije.
