Kad su Amerika i Britanija u noći s četvrtka na petak napale Hute, pobunjeničku grupu koja uživa podršku Irana te kontrolira veći dio Jemena, učinile su to kako bi spriječile daljnje napade Huta na brodove u Crvenom moru. Uz to, i ne manje važno, bilo im je važno da taj napad ne dovede do eskalacije nasilja na Bliskom istoku, piše The Telegraph.
Otkad je Hamas, još jedna militantna organizacija koja uživa podršku Teherana, 7. oktobra napao Izrael, Zapad ulaže velik napor da se rat između Hamasa i Izraela koji je uslijedio ne prelije na čitavu regiju i pretvori u veći sukob.
Zato je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden odmah nakon Hamasovog napada na Bliski istok poslao dvije borbene grupe. Nije želio da se u sukob palestinske vojno-politička organizacije i Izrael uključe iranski ortaci iz regije te je pokušaju dodatno destabilizirati.
Ta politika za sada daje željene rezultate. Iako je Hezbolah, vojno-politička organizacija libanonskih muslimana, nekoliko puta raketirao sjeverni Izrael, a milicije u Siriji i Iraku napale američke baze u tim zemljama, do veće eskalacije sukoba za sada nije došlo.
Iran i njegovi saveznici nešto su značajno uspjeli napraviti jedino u Crvenom moru, koje sada zbog napada Huta izbjegavaju neke od najvećih brodarskih kompanija. Napadi Huta na brodove, kojih bi sigurno bilo manje da im Iran ne snabdijeva vojnom opremom, s vremenom su postali sve učestaliji i destruktivniji.
Huti su isprva rekli da će napadati samo brodove koji idu za Izrael, kojemu su objavili rat nakon što je on obznanio da namjerava uništiti Hamas. Međutim, ima već nekoliko sedmica da napadaju brodove natovarene robom za Evropu i Sjedinjene Države. Tim se napadima želi nanijeti šteta zapadnoj ekonomiji. Naime, nemali broj teretnih brodova sada mora zaobići Afriku i Rt Dobre nade kako bi došao do Indijskog okeana. Taj manevar na koji su ih prisilili Huti njihova putovanja produžuje za više od 3000 nautičkih milja i skoro sedam dana. Nadaju se oponenti Zapada da će to izazvati novi skok inflacije.
Premda su američki, britanski i francuski ratni brodovi i prije rušili projektile i dronove koje su Huti ispaljivali na Crveno more, pokušaj Huta da u utorak navečer napadnu baš američke i britanske ratne brodove bila je kap koja je prelila čašu. SAD i Velika Britanija na to su odgovorili napadanjem 70 s Hutima povezanih meta na 16 različitih lokacija.
Predvidljivo, Huti i njihovi saveznici upozorili su da će biti ozbiljnih posljedica. Hutski su dužnosnici rekli da će odgovor biti "značajan", a Iran, koji je Hute obučio, tvrdi da će potezi Amerikanaca i Britanaca regiju učiniti manje stabilnom i manje sigurnom.
Dok će Huti i druge milicije koje uživaju podršku Irana htjeti odgovoriti na britansko-američke napade, malo je vjerojatno da će doći do velike eskalacije nasilja jer Iran, koji svima njima govori što da rade, ne želi ući u direktan sukob sa Zapadom.
Indirektni rat između Irana i Zapada nije počeo 7. oktobra. Američke trupe stacionirane na Bliskom istoku i prije su se redovno znale sukobljavali s milicijama koje podupire Teheran. Primjerice, SAD je u junu 2021. godine iz zraka napao proiranske milicije koje su se nalazile blizu sirijsko-iračke granice nakon što su one napale američka skladišta. Taj američki napad nije doveo do eskalacije napetosti na relaciji Washington-Teheran jer se Iran nema namjeru sukobljavati sa Zapadom. On će prljave poslove bez ikakvih problema delegirati svojim ortacima.
Iran će slično postupiti i nakon britansko-američkih napada na Hute u Jemenu. Zašto bi inače na njih tako blago reagirao? Iranski su dužnosnici nakon njih samo rekli da oni predstavljaju "narušavanje jemenskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta". Vojni odgovor nisu ni spomenuli.
Tako će biti sve dok Teheran ne poželi otvoriti novu frontu - naredi ili izvede napad na brodove koji plove kroz Hormuški tjesnac, važan pomorski put kojim se transportuju svjetske energetske zalihe.
Iranske su snage ranije ove sedmice u Omanskom zaljevu zaplijenile jedan tanker. Washington je taj potez okarakterizirao kao "ilegalan". Svaki takav daljnji pokušaj Irana da naruši sigurnost Hormuškog tjesnaca mogao bi dovesti do direktnog sukoba između Washingtona i Teherana, sukoba koji Iran do sada nije htio i koji je izbjegavao.
