Ruski Sputnik prenosi vijest The Washington Posta da se Sjedinjene Američke Države pripremaju za velike vojne akcije protiv Irana, uz navode da su američke sposobnosti ograničene zbog iscrpljenih zaliha streljiva.
Ipak, sudeći prema opsegu napada koje je Washington obnovio 7. jula, SAD i dalje posjeduje dovoljno vojne moći da ruši mostove, čime je ovaj sukob ušao u novu fazu otvorenog i direktnog kinetičkog okršaja u kojem američka strana napada, dok se Iran sveti na ciljevima širom regije.
Udari na infrastrukturu i iransko širenje sukoba
Insistirajući na tome da žele vratiti Iran za pregovarački stol, SAD je počeo pojačavati strateški pritisak udarima na civilnu infrastrukturu, s posebnim akcentom na mostove i ceste koje povezuju iranske obalne gradove u Zaljevu sa središtem zemlje.
Nesiguran u vlastitu sposobnost da direktno pogodi američke ratne brodove i snage u regiji, Teheran horizontalno širi svoje obrambene napore. To čini tako što usmjerava saveznike da se bore u njegovo ime i obnavlja napade na infrastrukturu arapskih država Zaljeva, dok Washington na to odgovara vertikalnim širenjem sukoba.
Nova meta u Siriji i udari u Zaljevu
Iran je novu metu pronašao u Siriji, zemlji koja je munjevitim padom režima Bashara al-Assada postala saveznik Turske i arapskih zemalja, čime je prekinut kopneni kontakt Teherana i libanonskog Hezbollaha. Damask se našao na meti 17. jula, kada je Iran prvi put napao ciljeve u regiji Al-Tanf na istoku zemlje, nakon što je Sirija presrela pošiljku iranskog oružja namijenjenu Hezbollahu.
Istovremeno, Saudijska Arabija je sredinom jula napala zračnu luku u jemenskoj Sani, na što su hutisti odgovorili napadom na saudijski grad Abhu. Kao odgovor na podršku jemenskim saveznicima, Iran je izveo raketni napad na saudijsku zračnu bazu Princ Sultan, što je prvi napad na Kraljevinu još od aprilskog primirja.
Uloga Pakistana i stavovi sila
Jordan je ponovo postao meta napada u kojima su poginula tri američka vojnika, dok su Bahrein i Kuvajt pod trajnim udarima iranske odmazde. Reuters prenosi da Pakistan pregovara o proširenom obrambenom paktu s Kuvajtom u zamjenu za energetsku suradnju, čime bi dodatno ojačao svoju regionalnu ulogu nakon prošlogodišnjeg obrambenog sporazuma sa Saudijskom Arabijom. S druge strane, Ujedinjeni Arapski Emirati zauzeli su najratoborniji stav, najavljujući spremnost za otvoreni sukob protiv Irana, dok Irak nastoji sačuvati neutralnost.
Američki predsjednik Donald Trump ističe da je Iran teško stradao i gotovo potpuno izgubio vojne kapacitete, dok zvanični Washington signalizira da će održavati status quo kroz povremene napade na iranske snage i osiguravanje prolaza tankera kroz Hormuški moreuz. Stručnici upozoravaju da se regija nalazi u opasnijem eskalacijskom ciklusu nego ikada ranije.
Izostanak diplomatije i strahovanja od kopnene operacije
Iako trenutačno nema naznaka da države posrednici pokušavaju privesti obje strane za pregovarački stol, diplomatska komunikacija nesumnjivo traje. Temeljni problem u ovom trenutku ostaje apsolutna nespremnost Washingtona i Teherana da pristanu na bilo kakve ustupke, budući da su obje strane duboko uvjerene u ostvarenje svojih ciljeva – očuvanje iranske kontrole nad Hormuškim moreuzom s jedne, te slabljenje tih sposobnosti s druge strane.
Pojedini analitičari idu toliko daleko da američke napade tumače kao pripremu terena za eventualnu kopnenu operaciju zauzimanja iranskog dijela moreuza, iako se na terenu još uvijek ne vide vidljivi znakovi priprema za takav poduhvat koji bi zahtijevao desetine hiljada vojnika.