Iran je spreman razmotriti kompromise kako bi postigao nuklearni sporazum sa Sjedinjenim Državama, ako su Amerikanci spremni razgovarati o ukidanju sankcija, rekao je iranski ministar za BBC.
Američki zvaničnici su više puta naglasili da Iran, a ne SAD, koči napredak u ovom dugotrajnom pregovaračkom procesu.
U subotu je američki državni sekretar Marco Rubio izjavio da predsjednik Donald Trump preferira sporazum, ali da je „vrlo teško“ postići ga s Iranom.
Međutim, u intervjuu za BBC u Teheranu, iranski zamjenik ministra vanjskih poslova Majid Takht-Ravanchi rekao je da je lopta „u američkom dvorištu da dokažu da žele sporazum“, dodajući: „Ako su iskreni, siguran sam da ćemo biti na putu ka dogovoru.“
Trump zaprijetio udarima
Trump je zaprijetio napadima na Iran ako se ne postigne sporazum kojim bi se ograničio njegov nuklearni program, dok SAD povećavaju svoje vojno prisustvo u regionu.
To je uslijedilo nakon nasilnog gušenja masovnih antivladinih protesta prošlog mjeseca, za koje organizacije za ljudska prava tvrde da su odnijeli na hiljade života.
SAD i Iran su početkom februara održali indirektne razgovore u zaljevskoj državi Oman, a Takht-Ravanchi, koji je potvrdio da je druga runda zakazana za utorak u Ženevi, rekao je da su oni bili „više-manje u pozitivnom smjeru, ali je prerano za procjenu“. Trump je također te razgovore opisao kao pozitivne.
Zamjenik ministra vanjskih poslova ukazao je na ponudu Teherana da razrijedi uranij obogaćen na 60% kao dokaz spremnosti na kompromis.
Obogaćivanje na gotovo nivo pogodan za izradu oružja produbilo je sumnje da se Islamska Republika kreće ka razvoju nuklearnog oružja, što ona uporno negira.
„Spremni smo razgovarati o tome i drugim pitanjima vezanim za naš program ako su oni spremni razgovarati o sankcijama“, rekao je Takht-Ravanchi za BBC. Nije potvrdio da li to znači ukidanje svih ili samo nekih sankcija.
Na pitanje da li bi Iran pristao da svoj lager od više od 400 kilograma visoko obogaćenog uranija izveze iz zemlje, kao što je učinio u nuklearnom sporazumu iz 2015. godine, Takht-Ravanchi je rekao da je „prerano reći šta će se desiti tokom pregovora“.
Rusija, koja je u okviru multilateralnog sporazuma iz 2015. prihvatila 11.000 kilograma nisko obogaćenog uranija – iz kojeg se Trump povukao tri godine kasnije – ponudila je da ponovo prihvati taj materijal.
Među drugim prijedlozima o kojima su mediji ranije izvještavali jeste i ponuda Teherana da privremeno obustavi obogaćivanje uranija.
Jedan od glavnih zahtjeva Irana bio je da se razgovori fokusiraju isključivo na nuklearni dosje, a Takht-Ravanchi je rekao: „Naše je razumijevanje da su došli do zaključka da, ako želite sporazum, morate se fokusirati na nuklearno pitanje.“
Ako se potvrdi, to bi predstavljalo ključni korak naprijed za Iran. Teheran je maksimalistički zahtjev Washingtona za potpunim ukidanjem obogaćivanja smatrao preprekom svakom dogovoru.
Iran to vidi kao crvenu liniju, odnosno kršenje njegovih prava prema Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja.
Takht-Ravanchi je rekao za BBC da „pitanje nultog obogaćivanja više nije pitanje i, što se Irana tiče, više nije na stolu“. To je u suprotnosti s izjavama Trumpa, koji je još u petak rekao da „ne želimo nikakvo obogaćivanje“.
Iranski pregovarač je također ponovio odbijanje Teherana da s američkim pregovaračima razgovara o svom balističkom raketnom programu – što je ključni zahtjev Izraela, zemlje koja je meta tih projektila.
Uključivanje tog pitanja u bilo kakav sporazum, zajedno s iranskom podrškom oružanim grupama širom regiona, isticali su i američki zvaničnici, uključujući Rubija.
„Kada su nas napali Izraelci i Amerikanci, naše rakete su nam pritekle u pomoć, pa kako možemo prihvatiti da se lišimo svojih odbrambenih sposobnosti“, naglasio je Takht-Ravanchi.
Rubio je u svojim izjavama o elementima nužnim za svaki sporazum spomenuo i iranski „tretman vlastitih građana“. Takht-Ravanchi je poruke američkog predsjednika upućene demonstrantima da „preuzmu svoje institucije“ i da je „pomoć na putu“ okarakterizirao kao „podsticanje na nasilje“.
Ponovivši stav vlade, naglasio je: „Pravimo razliku između mirnih demonstracija i nasilnih aktivnosti.“ BBC je potvrdio autentičnost snimaka i fotografija na kojima se vidi kako iranske sigurnosne snage koriste različito oružje protiv demonstranata.
Takht-Ravanchi, koji ima ključnu ulogu u aktuelnim pregovorima, kao i prije više od deset godina, izrazio je zabrinutost zbog kontradiktornih poruka američkog predsjednika.
„Čujemo da su zainteresirani za pregovore“, rekao je. „To su rekli javno; to su rekli i u privatnim razgovorima preko Omana da žele mirno riješiti ova pitanja.“
Međutim, u najnovijim izjavama Trump je ponovo govorio o promjeni režima, rekavši: „Čini se da bi to bilo najbolje što bi se moglo dogoditi.“
„To ne čujemo u privatnim porukama“, primijetio je Takht-Ravanchi, misleći na poruke koje se prenose preko omanskog ministra vanjskih poslova Sayyida Badra bin Hamada Al-Busaidija, glavnog arapskog posrednika, uz ulogu drugih regionalnih sila, uključujući Katar.
Takht-Ravanchi je također doveo u pitanje američko vojno jačanje u regionu, upozorivši da bi novi rat bio „traumatičan, loš za sve… svi bi patili, posebno oni koji su započeli ovu agresiju“.
Dodao je: „Ako budemo osjećali da je riječ o egzistencijalnoj prijetnji, odgovorit ćemo u skladu s tim.“ Na pitanje da li bi Iran američku kampanju smatrao borbom za opstanak, odgovorio je: „Nije mudro ni razmišljati o tako opasnom scenariju, jer bi cijeli region bio u haosu.“
Iran je više puta jasno stavio do znanja da bi američke vojne baze u regionu smatrali legitimnom metom.
U prethodnim napadima, uključujući onaj na vojnu bazu Al-Udeid u Kataru nakon što su SAD prošlog juna napale iranske nuklearne lokacije, Teheran je izbjegao da izazove američke žrtve.
Na pitanje o više od 40.000 američkih vojnika raspoređenih u regionu, Takht-Ravanchi je odgovorio da bi to „bila drugačija igra“.
Visoki iranski zvaničnici vodili su intenzivne razgovore sa svojim regionalnim kolegama, koji su potom razgovarali s predsjednikom Trumpom o hitnosti izbjegavanja rata s dalekosežnim posljedicama.
„Vidimo gotovo jednoglasno protivljenje ratu u regionu“, rekao je Takht-Ravanchi.
Iran: Izrael je sabotirao pokušaje dogovora
Iran je više puta optužio Izrael da pokušava sabotirati ovaj pregovarački proces.
„Nadamo se da to možemo postići diplomacijom, iako ne možemo biti 100% sigurni“, rekao je, dodajući da Iran „mora biti oprezan da ne bude iznenađen“.
To je aluzija na neočekivani izraelski napad prošlog juna, koji je pokrenuo ono što se danas naziva 12-dnevnim ratom, samo nekoliko dana prije nego što se Iran trebao sastati s američkim izaslanikom Steveom Witkoffom na šestoj rundi indirektnih razgovora u Omanu. Taj događaj ostavio je Teheran s vrlo malo povjerenja u proces.
Poznato je da je Iran bio razočaran nedostatkom napretka u prošlogodišnjim razgovorima, a smatra se da je Witkoff često dolazio bez stručnjaka za ovo visoko tehničko pitanje.
Iranski zvaničnici, uključujući predsjednika Masouda Pezeshkiana, kritikovali su to što su dogovori postignuti u jednoj rundi često mijenjani do sljedećeg sastanka.
Prisustvo zeta američkog predsjednika, Jareda Kushnera, na posljednjim razgovorima početkom februara, Iran je vidio kao pozitivan signal većeg američkog angažmana.
S druge strane, postavljaju se pitanja o spremnosti Irana da napravi teške kompromise nužne za bilo kakav sporazum.
Mnogi posmatrači i dalje su skeptični da je novi sporazum na dohvat ruke, ali Takht-Ravanchi je rekao da će Iran u Ženevu otići s nadom da je dogovor moguć.
„Učinit ćemo sve što možemo, ali i druga strana mora dokazati da je iskrena“, zaključio je.