Milicije koje podržava Iran širom Bliskog istoka nastavljaju napade na Izrael, SAD i njihove saveznike kao odmazdu za američko-izraelsku ofanzivu protiv Teherana, ali su se zasad suzdržale od potpunog sukoba, kažu analitičari i regionalni zvaničnici.
Relativna suzdržanost sugerira da Teheran takve snage vidi kao stratešku rezervu koja će biti upotrijebljena ako se 12-dnevni rat nastavi intenzivirati, iako to može biti i znak da se iranski sistemi komandovanja i kontrole raspadaju, piše The Guardian.
Zatvaranje Hormuškog moreuza
Hezbollah, islamistički militantni pokret sa sjedištem u Libanu koji ima bliske veze s Iranom, rano se uključio u sukob, pokrenuvši raketne i napade dronovima na Izrael nakon ubistva ajatolaha Alija Hamneija, vrhovnog vođe Irana.
U utorak su šiitske milicije u Iraku napale američki diplomatski objekat u Bagdadu, što je najnoviji u nizu takvih napada, a ranije su pokretale i napade dugog dometa na izraelske i američke baze u Jordanu.
Međutim, do sada jemenski Huti, koji su također dio nekada snažne iranske koalicije militantnih grupa širom Bliskog istoka poznate kao „osovina otpora“, nisu ponovo otvorili neprijateljstva sa SAD niti su se pridružili Teheranovim osvetničkim napadima na Izrael, susjede u Zaljevu ili brodove, iako su prošle sedmice upozorili da su im "prsti na obaraču".
Zbog zatvaranja Hormuškog moreuza, ključne tačke za globalne isporuke nafte, pomorski putevi kroz Crveno more postali su još važniji. Od početka rata s Iranom nisu prijavljeni napadi u Crvenom moru, ali prijetnje i dalje postoje, saopštio je u nedjelju Zajednički pomorski informativni centar, savjetodavna služba za mornaricu.
Posmatrači kažu da će skori prolazak američke borbene grupe nosača aviona kroz uski moreuz Bab el-Mandeb na istočnom ulazu u Crveno more biti ključni trenutak koji će testirati namjere snažno naoružanog pokreta.
"To će biti zaista važan test… Huti imaju mine, dronove, artiljeriju i čitav niz raketa. Osovina otpora nikada neće dobiti bolju priliku da zapali američki nosač aviona", rekao je Michael Knights, regionalni stručnjak iz strateške savjetničke firme Horizon Engage sa sjedištem u New Yorku.
Arsenal snažnih raketa
Huti su tokom decenija dobijali opsežnu finansijsku, vojnu i drugu podršku iz Teherana, a u ponedjeljak su imenovanje Mojtabe Khamneija za vrhovnog vođu Irana opisali kao "novu pobjedu Islamske revolucije".
Ipak, stručnjaci kažu da Huti, iako i dalje posjeduju arsenal snažnih raketa dugog dometa, mogu odlučiti da se ne uključe aktivno u trenutni sukob i da ne bi jednostavno slijedili naredbe iz Teherana.
"Teško je predvidjeti, ali mislim da neće napadati brodove u Crvenom moru samo iz solidarnosti s Iranom… Oni uzimaju u obzir i domaće faktore", rekla je Allison Minor iz Atlantic Councila, think-tanka sa sjedištem u Washingtonu.
"Uključivanje u rat s Iranom jeste mogući scenario, ali ne bi donijelo iste domaće i međunarodne koristi Hutima kao napadi na Izrael i brodove u Crvenom moru tokom rata u Gazi… i moglo bi nositi veće rizike".
Prošle sedmice Phillip Smyth, nezavisni američki analitičar iranskih saveznika i posredničkih grupa, rekao je da Teheran možda "drži Hute u rezervi“, ali i da bi vođe pokreta mogle „igrati na sigurno u slučaju da iranski režim padne".
U Iraku, koji postaje novo važno poprište sukoba, nasilje se nastavlja rasplamsavati. Jedna naoružana grupa koju podržava Iran saopštila je da je u zračnom napadu u utorak ubijeno četiri njena borca u bazi na sjeveru Iraka, u najnovijem iz niza takvih napada koje su najvjerovatnije izvele SAD ili Izrael.
Napad je uslijedio nakon gotovo svakodnevnih napada proiranskih milicija na američku bazu u Erbilu, glavnom gradu autonomne regije Kurdistan, kao i na položaje potencijalnih saveznika među lokalnim kurdskim frakcijama.
Desetine američkih ratnih aviona
Od početka rata prije 12 dana pojavili su se nepotvrđeni izvještaji da američke i izraelske specijalne snage djeluju protiv proiranskih šiitskih milicija u zapadnoj pustinji Iraka. U jednom sukobu s onim za što se vjeruje da su bile izraelske specijalne snage, iračke vladine trupe pretrpjele su gubitke, što je izazvalo protest Bagdada.
Također je bilo više zračnih napada na baze milicija na zapadu i jugu Iraka. Jordan se također suočio s iranskim napadima. Prema jordanskoj vojsci, Iran je tokom prve sedmice sukoba gađao kraljevinu sa 60 raketa i 59 dronova. Većina je presretnuta.
Međutim, rakete su uništile vrijedan američki radar postavljen u zračnoj bazi Muwaffaq Salti, gdje je bilo stacionirano na desetine američkih ratnih aviona, uključujući stealth lovce F-35 i ključne avione za elektronsko ratovanje.
U Iraku su napadi dronovima i raketama koje su pokrenule proiranske milicije više puta gađali međunarodni aerodrom u Bagdadu, gdje se nalazi vojna baza i američki diplomatski objekat, kao i naftna polja i postrojenja. U ponedjeljak su u blizini oborena dva drona, rekao je sigurnosni izvor.
Borci milicija sa sjedištem u Iraku objavili su video snimke u kojima se hvale pokušajima da pogode američke i izraelske ciljeve u regionu, iako neki posmatrači sumnjaju u njihovu sposobnost i volju da nanesu ozbiljnu štetu.
"Mogli bi raditi više nego što rade sada“, rekao je jedan regionalni sigurnosni zvaničnik. Oružje koje imaju nije najbolje… i očito su zabrinuti da bi mogli biti teško pogođeni ako nanesu ozbiljnu štetu, pa će to ograničiti ono što mogu ili žele učiniti".
Irak je od američke invazije predvođene SAD 2003. godine bio posredničko bojno polje između SAD-a, njihovih saveznika i Irana, ali sadašnji lideri zemlje nastoje izbjeći uvlačenje u novi sukob. Proiranske milicije regrutiraju borce uglavnom među šiitskom većinom u Iraku i slijede naređenja viših oficira iz iranske Kuds jedinice, elitne jedinice unutar Iranske revolucionarne garde.
Broj žrtava u Iraku
Dvije militantnije milicije, Kataeb Imam Ali i Kataib Hezbollah, posljednjih dana više puta su bile meta američkih snaga.
Broj žrtava u napadima i protivnapadima u Iraku nije jasan, ali se smatra da je između 20 i 30 boraca militantnih grupa ubijeno, kao i oko 20 civila u Kurdistanu, prema lokalnim nevladinim organizacijama.
Huti su počeli ispaljivati rakete na Izrael i napadati brodove u Crvenom moru, kako su rekli, u znak solidarnosti s Palestincima, nakon izraelske ofanzive na Gazu pokrenute nakon iznenadnog napada Hamasa u oktobru 2023. godine.
Ti napadi doveli su do nekoliko rundi izraelskog bombardovanja Huta i koncentrirane američke ofanzive prošle godine koja je završila neugodnim sporazumom o prekidu vatre.
Analitičari kažu da bi se sada mogao pojaviti i još jedan scenario, napad Huta na Saudijsku Arabiju. Njihov napad na naftnu infrastrukturu u martu 2022. pokazao je političku i ekonomsku ranjivost kraljevine, piše "The Guardian".