U januaru se Billy Long, novoimenovani ambasador SAD u Reykjavíku, pred nekoliko članova Kongresa šalio kako bi Island uskoro mogao postati 52. savezna država SAD, a on možda i njen guverner. To je rečeno usred prijetnji Trumpa da prisvoji Grenland kao 51. saveznu državu - Island bi onda trebao biti 52.
Nije se dugo čekalo na val ogorčenja na Islandu. Islandsko ministarstvo vanjskih poslova i službeno je zatražilo "pojašnjenje", društvene mreže bile su preplavljene negativnim komentarima, a hiljade Islanđana - u zemlji koja ima jedva 400.000 stanovnika - potpisale su peticiju kojom su tražili da se Longu uskrati akreditacija. Republikanac je bio prisiljen podvući rep: to što je rekao, izjavio je kasnije, nije mišljeno ozbiljno. "Ako se iko osjetio uvrijeđenim, izvinjavam se."
Posebna osjetljivost Islanđana na takve izjave povezana je i s nedavnom polemikom između predsjednika Trumpa i partnera u NATO-u oko Grenlanda, piše Deutsche Welle. Premda Island geografski spada u Evropu, fizički je znatno bliži toj arktičkoj zemlji nego evropskom kopnu: Island i Grenland dijeli samo oko 300 kilometara zračne linije. A to još povećava bojazan kako bi i sami mogli postati svojevrsna lopta u igrama velikih sila.
A bojazan je tolika da se na ovoj vulkanskoj državi-otoku ponovno ozbiljno razmišlja o pristupanju Evropskoj uniji. Vlada lijevog centra, naklonjena EU, namjeravala je svoje građane o tome pitati tek 2027., ali najnoviji razvoj događaja dovodi do toga da bi se referendum mogao održati znatno ranije - u avgustu 2026.
Izgledi za pozitivan ishod su dobri: prema najnovijim anketama, 45 posto Islanđana sada podržava ulazak u EU, a samo 35 posto je protiv. Već početkom 2025. čak je tri četvrtine učesnika ankete tamošnje postaje RUV smatralo Sjedinjene Države prijetnjom.