Hibridi su odavno postali uobičajen dio automobilskog tržišta, ali s većom kilometražom i dalje se često javlja isto pitanje, koliko zapravo traju i isplati li ih se kupovati kao polovne?
Prema analizi slovačkog Autobilda, strah od velikih kvarova nakon 200.000 kilometara u većini slučajeva je pretjeran.
Naime, i klasični i blagi (mild) hibridi danas su konstruisani tako da bez većih problema mogu podnijeti visoku kilometražu, pod uslovom da su pravilno održavani. Drugim riječima, sama brojka na satu nije nužno razlog za uzbunu, već je mnogo važnije kako je automobil vožen i koliko je redovno servisiran.
Baterija ne mora biti razlog za paniku
Najviše dilema kod hibrida tradicionalno izaziva baterija, ali praksa pokazuje da ona najčešće ne otkazuje naglo. Kod klasičnih hibrida kapacitet se s godinama uglavnom postepeno smanjuje, što znači da električna pomoć može biti nešto slabija, ali automobil i dalje normalno funkcioniše.
Kod blagih hibrida situacija je još bolja jer imaju manje baterije koje su i manje opterećene, pa se ozbiljniji problemi rijetko pojavljuju. Važnu ulogu pritom ima elektronika koja upravlja baterijom i štiti je od ekstremnog punjenja i pražnjenja.
Prema slovačkom Autobildu, upravo zbog takvog načina rada mnogi hibridi i nakon 200.000 kilometara ostaju potpuno upotrebljivi u svakodnevnoj vožnji.
Manje opterećen motor i pouzdanija tehnika
Velika prednost hibrida je i način na koji radi benzinski motor. Budući da dio posla preuzima elektromotor, klasični motor nije stalno pod jednakim opterećenjem. To posebno dolazi do izražaja u gradskoj vožnji, kada se često gasi ili radi u povoljnijem režimu, što dugoročno može smanjiti trošenje.
Kod blagih hibrida električni sistem manje pomaže nego kod punih hibrida, ali i dalje rasterećuje motor pri kretanju i ubrzavanju. Zbog toga i takvi automobili nakon velikog broja kilometara često mogu biti u boljem stanju nego uporedivi modeli bez elektrifikacije.
Dodatni plus je i prijenos. Hibridi često koriste specifične mjenjače s manje mehaničkih dijelova od klasičnih automatskih prijenosa, što smanjuje mogućnost habanja, a kod blagih hibrida tehnologija je jednostavnija, ali uz redovno održavanje također može bez većih problema podnijeti visoku kilometražu.
Promjene u potrošnji i voznim osobinama nakon 200.000 kilometara u pravilu nisu drastične. Potrošnja može blago porasti, prvenstveno zbog nešto slabije učinkovitosti baterije kod klasičnih hibrida, dok se kod blagih hibrida te razlike obično još manje osjete.
Na šta paziti pri kupovini polovnog hibrida
Prilikom kupovine hibrida s većom kilometražom najvažnije je gledati ukupno stanje vozila, a ne samo broj kilometara. Servisna historija, način korištenja i opće stanje automobila važniji su od same činjenice da je prešao više od 200.000 kilometara.
Kod klasičnih hibrida preporučuje se provjera stanja baterije i rada cijelog hibridnog sistema, a kod blagih hibrida važno je obratiti pažnju na električne instalacije i osnovno održavanje. Ako je automobil redovno servisiran, visoka kilometraža ne mora biti prepreka.
Zaključak Autobilda prilično je jasan: moderan hibrid i nakon 200.000 kilometara može biti sasvim razumna kupovina. Uz pravilno održavanje, takvi automobili i dalje mogu omogućiti pouzdanu, ekonomičnu i ugodnu svakodnevnu vožnju.